Landseer
STANDARDI;
Dojam:Landseer bi trebao davati dojam visokog, snažnog i jakog psa. Noge su puno duže nego u Newfoundlanda, a posebno kod mužjaka. Kreće se snažnim i mišićavim nogama, gracioznog hoda.
Dlaka, osim glave bi trebala biti snažna i ravna i vrlo gusta, mekana na dodir, sa zdravom kožom ispod, ali ne kao u crnog Newfoundlanda. Kod češljanja u krivom smjeru dlaka bi se trebala vraćati na pravo mjesto.
Glavna boja dlake je čisto bijela sa crnim mrljama na leđima. Vrat, ispod vrata, trbuh i noge i rep moraju biti bijeli. Glava crna, sa bijelom njuškom i bijelom simetričnom crtom, ni debela ni tanka, koja razdvaja glavu na dva dijela i koja ide skroz do bijelog ovratnika. To je osobina ove rase i po njemu se prepoznaju.
GlavaGlava je vrlo velika. Dužina njuške je jednaka dubini njuške. Usne čiste i malo gornja usna mora prelaziti preko donje. Njuška i usna je crna. Tjeme treba biti bez zgužvanih dijelova kože, sa kratkom, čvrstom dlakom.
UšiSrednje veličine. Kad su dignute dodiruju unutarnji dio očiju. Trokutastog izgleda, sa malo zaobljenim vrhom. Pozicija im je visoko na glavi ali ne previše iza. Uši moraju biti kratke fine dlake.
OčiSrednje veličine, smeđe do tamnosmeđe, svijetlosmeđe će biti tolerirati. Oči koje su preblizu jedno drugom nisu kako treba.
VratMišićav i širok vrat simetričnog izgleda poput jajeta.
TijeloVeličina tijela je duple veličine glave. Leđa moraju biti ravna i ravnomjerna, široka i mišićava. Mišićava ramena, prsa duboka i široka. Trbuh malko uvučen. Pozadina široka i mišićavih butina.
Noge i repVelike i mišićave noge. Rep jak i prekriven čvrstom, gustom dlakom. Mora padati prema dolje kad je uzdignut, lagano zavijen rep je dopušten ali pri vrhu i kad je u pokretu.
VeličinaVisina u ramena : Mužjak 72 – 80 cm
Ženka 67 – 72 cm
Male razlike su dopuštene.
Napomena: Mužjaci bi trebali imati 2 na izgled zdrava testisa.
POVIJESTPrije 200-njak godina veliki, bijelo crni psi su primjećeni na otoku Newfoundland. Primijetili su ih europski mornari. Baš zbog njihovog izgleda dovedeni su na otok Englesku. Pomagali su ribarima vući mrežu u more i pomagali su kod izvlačenja utopljenika.
Nagađa se da su oko 1770 godine psi uveženi u Englesku. Ali oni su i prije postojali. Prvi pas zabilježen je davne 1732 u knjizi Olivera Goldsmitha. I tada se zvao Newfoundland dog. 1778 se pojavio i na našem kontinentu. Od tada pa do 1880 godine 60 knjiga je imalo slike pasa ove rase, što znači da su bili sve više zastupljeni. Najpoznatija slika svih vremena je od Sir Edwina Landseera u 1838. Po njemu su dobili ime Landseer dogs. U Engleskoj su se parili sa Newfoundland crnim psima i tako je nastala razlika između crnih i bijelih pasa i to ne samo u njihovoj boji. Crno bijeli psi su bili puno viši od crne vrste. Prvo leglo Landseer je rođeno u Holandiji 1893 godine. Drugo leglo je bilo u Švicarskoj 1902 i to leglo se smatra rođenjem bijelo crnih Landseera na Europskom kontinentu. Ali do 1960 godine rasa nije bilo registrirana i dobila certifikat. Sad je zaštićena vrsta pod brojem 226 po F.C.I. .
Landseer – Newfoundland su više crnog tijela i crne glave. Ime Landseer-Newfoundland je da indicira boju u Newfoundlanda. Nije isto kao Landseer E.C.T. Osim boje i karakter je drugačiji, Landseer ECT je aktivniji i više je aktivniji kroz dan, dok je Newfoundland puno smireniji.
Stare pričeOriginalni uvaženi član humanog društva bio je pas lutalica pod imenom Bob. Pas je dva puta doživio nesreću na brodu sa svojim vlasnikom. Prvi puta je svoga vlasnika spasio i dovukao ga na obalu.Nakon drugog utapanja nije uspio spasiti svog vlasnika i sam se probio do obale.
I tako je Bob došao do Londona i nastanio se na obali luke. Tu je dobio dobru reputaciju za spašavanje svoga vlasnika i Humano društvo su ga posvojili i dali mu zlatnu medalju za hrabrost. Za njih je radio kao spasitelj utopljenika. To je učinio 24 puta u 14 godina koliko je s njima bio. Ali to možda nisu sve njegove akcije spašavanja. Smatra se da mnoge nisu ni zabilježene.
Za Newfoundlanda je živio dugo i dosegao čak 15 godina starosti kada je uginio.
Landseer je slikao «uvaženog člana društva» kako bi hvalio njegovu hrabrost, ali pravi model na slici nije bio uvaženi Bob već pas od Landseerove rođakinje Mrs. Smith, koji se zvao Paul Pry. Slikar je jedan dan sreo cucka koji je nosio košaricu sa cvijećem u ustima i svidio mu se tako da je odlučio naslikati ga i iskoristiti ga kao model. Iako je bio dobre ćudi i vrlo strpljiv model, priča govori i o njegovom drugom tipu karaktera. Jednom je lutalica htio udariti psa sa veslom pa se sam srušio u vodu iz koje ga je pas sa jednim potezom izvukao van. Slika je bila Landseerovo najveće djelo i onda je reproducirano u mnogo drugačijih verzija.
Scena obale Themse. 15. 06.2006. u popodnevnim satima, uobičajena scena na obali rijeke, hrpa djece se igra u pijesku. Puno puta se desilo da je dijete upalo u rijeku i da su ga odmah i izvukli van iz vode. Ali ovoga dana ugledali su djevojčicu u vodi kako ju jak vjetar nosi sve dalje i dalje. Nije ju bilo jednostavno spasiti. Tu se našao čovjek koji se šetao sa psom Newfoundladom. Vidio je scenu utapanja i pustio je psa sa uzice. Pas je nakon vlasnikove naredbe zaplivao prema djevojčici. Zgrabio ju je za odjeću i digao joj glavu na površinu. Vlasnik ga je nakon toga zvao psa da se vrati i pokazivao mu gdje su najbliže stepenice, a pas ga je pokorno slušao i vukao djevojčicu dok ju nije izvukao na obalu. Nakon spašavanja vlasnik nije htio dati svoje ime ali je samo rekao da se pas zvao Ready.
Pas iz Newcastla (Engleska)
Za vrijeme velikog nevremena, u zimi 1798, brod, koji je pripadao Newcastlu, se izgubio blizu Yarrmoutha, pas Newfoundland se probio sa tog broda na obalu noseći u zubima kapetanov dnevnik. Bacio ga je pred gomilom ljudi kako bi to od njega uzeli i pročitali. Pas je u gomili ljudi uočio čovjeka koji mu se najviše dojmio i odlučio dnevnik predati baš njemu. Naravno čovjek je pročitao dnevnik i našli su naposljetku brod i doveli ga do obale. A pas je čitavo vrijeme gledao i pratio što će sve s broda izvući.