Pravilnik HKS o uzgoju pasa

I. PRAVILNIK O UZGOJU I UPISU PASA

Odredbe ovog Pravilnika
Hrvatskoga kinološkog saveza za uzgoj i upis pasa, odreduju uzgoj
cistokrvnih pasa prema priznatim standardima Medunarodne kinološke
organizacije /Federation cynologique international - FCI/ i upis
cistokrvnih pasa u Hrvatsku rodovnu knjigu /HR/ i Hrvatsku uvjetnu
rodovnu knjigu /HUR/. Ove odredbe vrijede za cijelo podrucje Republike
Hrvatske i obvezne su za sve kinološke organizacije HKS-a i njihove
clanove. Odredbe se moraju takoder primjenjivati na sve postupke u
uzgoju.
Ove odredbe HKS-a za uzgoj i upis pasa posebno uzimaju u obzir sada važeci Pravilnik /Reglement/ i uzgojni pravilnik FCI-a.

Clanak 1. Osnovno

I.
Ove uzgojne odredbe mogu biti nadopunjene uzgojnim pravilnicima
povjerenstava HKS-a i pravilnicima kinoloških udruga HKS-a kojima je
HKS povjerio vodenje uzgoja s obzirom na posebnosti pasmina koje te
udruge obuhvacaju, a takoder i pooštren onoliko koliko je korisno za
postizanje uzgojnih ciljeva postavljenih standardima FCI-a.
II.
Uzgojni pravilnici povjerenstava HKS-a i nacionalnih pasminskih klubova
kojima je HKS povjerio vodenje uzgoja za pojedine pasmine moraju uvijek
biti u suglasju s ovim uzgojnim odredbama, pri cemu treba takoder
uvažavati hrvatske propise o zaštiti i držanju životinja.
III. Prema
pravilima HKS-a, povjerenstva HKS-a i kinološke udruge HKS-a kojima je
HKS povjerio vodenje uzgoja za pojedine pasmine moraju svoje uzgojne
pravilnike u cijelom sadržaju i trenutno važecoj formulaciji dostaviti
izvršnom odboru HKS-a na odobrenje.

Clanak 2. Uzgajac

I. Uzgojem se može baviti clan kinoloških udruga koje su clanice HKS-a
II. Uzgajac je vlasnik ženke u vrijeme kad je ona parena, osim ako nije pismeno preneseno vlasništvo na novog vlasnika.
III.
Vlasnik je ona osoba koja je kuju ili psa stekla na zakonit nacin, koja
je u neosporivu posjedu kuje ili psa i koja to može dokazati zakonitim
posjedovanjem izvorne /originalne/ rodovnice.
IV. Preprodavacima pasa nije dozvoljen uzgoj niti clanstvo u nekoj od clanica HKS-a.
V.
Pravo je svakoga uzgajaca da traži strucne savjete od voditelja uzgoja
svoje kinološke organizacije i strucnih povjerenstava HKS-a.
VI. Dužnosti uzgajivaca su da:
a) koriste u uzgoju iskljucivo mužjake i ženke s važecom uzgojnom dozvolom u trenutku
parenja, odnosno pse s traženim ocjenama oblika i ispitima rada kod pasmina kod kojih se to traži pravilnikom o uzgoju HKS-a
b) ne uzgajaju pse bez rodovnice i pse s rodovnicama nepriznatih kinoloških organizacija,
c) uzgajaju samo sa zdravim psima,
d) osiguraju uzgojnim životinjama uvjete koji odgovaraju njihovim fizickim i psihickim potrebama ,
e)
tako dugo dok se štene nalazi kod uzgajivaca, uzgajivac mora štenetu
osigurati uvjete povoljne za njegov fizicki i psihicki razvoj koji
omogucuju dobru socijalizaciju
f) osiguraju tetoviranje pasa shodno Pravilniku o tetoviranju cistokrvnih pasa HKS-a, a najkasnije do 12 tjedana starosti
g) ne predaju štence iz legla prije navršenih osam tjedana starosti
h)
prije predaje pasa novim vlasnicima, ociste štence od crijevnih
parazita i provedu najmanje jedno zaštitno cijepljenje pasa protiv
najcešcih zaraza, te to potvrditi veterinarskom iskaznicom ovjerenom od
veterinara,
i) kupiranje repa i odstranjivanje eventualnog petog
prsta na stražnjim nogama obave u starosti od 3 -8-dana. Kupiranje uha
obaviti u starosti od 6 tjedana do 3 mjeseca starosti štenca. Kupiranja
se trebaju izvoditi u skladu s odredbama zakona o dobrobiti životinja,
j)
svoja uzgojna prava ostvaruje preko kinološke organizacije u mjestu
stanovanja, odnosno u najbližoj kinološkoj organizaciji mjesta
stanovanja. Ukoliko za podrucje stanovanja vodenje uzgoja ima pasminski
klub pasmine koju uzgajac uzgaja svoja uzgojna prava mora obvezatno
ostvariti u takvoj udruzi,
k) u uzgoju ne krše odredbe ovog pravilnika.

Clanak 3. Ustupanje prava na uzgoj

I.
Pravo na upotrebu u uzgoju ženke za rasplod ili rasplodnog psa ugovorom
može biti preneseno na drugu osobu. (Uzgojno ustupanje, ustupanje prava
na uzgoj).
II. Uzgojno ustupanje (ustupanje prava na uzgoj) mora
biti ugovoreno pismeno prije predvidenog parenja. Jedan primjerak
ugovora kasnije mora biti priložen prijavi legla.
III. Kod ustupanja uzgojnog prava treba precizno opisati prava i obveze obiju ugovornih strana.
Onaj
tko privremeno preuzme ženku pod uzgojno pravo, smatra se vlasnikom
ženke u vremenu od parenja do završetka dojenja štenadi prema smislu
ovog pravilnika.

Clanak 4. Ime uzgajacnice /uzgojno ime/

I. Psi ne mogu nositi ime uzgajacnice /uzgojno ime drukcije od onoga koje je zašticeno na ime uzgajaca.
II.
Jedan uzgajac može uvesti, to jest zaštititi samo jedno ime uzgajacnice
takoder ako uzgaja i više pasmina. Ime uzgajacnice /uzgojno ime/ mora
se koristiti za oznacavanje svih pasa jednog uzgajaca, bez obzira na
razlicitost pasmina.
III. Dodijeljeno ime uzgajacnice /uzgojno ime/ je osobno i doživotno, tako dugo dok se ne ugasi.
IV.
Nakon homologiranja od FCI-a ime jedne uzgajacnice /uzgojno ime/ više
se ne može mijenjati. U pravilu ono se gasi smrcu vlasnika. Ustupanje
uzgojnog imena nasljednicima uzgajaca koji je zaštitio uzgojno ime,
može biti odobreno od HKS-a uz dokaz nasljedno pravnog prijenosa.
Vlasnik jednog zašticenog uzgojnog imena može za sudionike u uzgoju
uzeti bracnog partnera, bracu ili potomke uz uvjet da nisu mladi od 18
godina. Predstavljanje takve zajednice ostaje i dalje na osnovnom
vlasniku uzgojnog imena /imena uzgajacnice/.
V. Ukoliko je želja
zaštiti uzgajacnicu koja se nalazi u vlasništvu više osoba na zahtjevu
za uzgajivacnicu mora biti navedeno tko je nosilac uzgojnog prava, a
tko suvlasnik.
VI. HKS dodjeljuje pravo na vodenje jednog uzgojnog
imena /imena uzgajacnice/ tek nakon odgovarajuceg kontakta s FCI-om u
cijoj je nadležnosti medunarodno zaštititi iskljucivost imena
uzgajacnice.
VII. Prijedlog za zaštitu imena uzgajacnice treba se
podnijeti na obrascu koji je odredio HKS. Prijedlog mora sadržavati
najmanje tri razlicita prijedloga imena.
VIII. Nakon dodjeljivanja
imena uzgajacnice (uzgojnog imena) uzgajac može putem pismene
obavijesti HKS-u odustati od njezine zaštite.
IX. Vlasnik jednog
zašticenog imena uzgajacnice /uzgojnog imena/ dužan je držati se
odredaba ovoga pravilnika HKS-a o uzgoju i upisu pasa i uzgojnih
pravilnika mjerodavnih kinoloških organizacija HKS-a i sve cistokrvne
pse koje je uzgojio ili nabavio u svoje vlasništvo bez iznimke upisati
u rodovnu knjigu HKS-a.

Clanak 5. Voditelj uzgoja kinološke udruge

1. Voditelja uzgoja kinološke udruge predlaže nadležno tijelo kinološke udruge, a verificiraju ga:
Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvo za uzgoj lovnih pasmina pasa.
2. Voditelj uzgoja je kinološki sudac, sudac pripravnik ili iskusan uzgajac.
3. Mandat voditelja uzgoja traje do opoziva.
4. Dužnosti voditelja uzgoja su da:
a)
vodi uzgoj cistokrvnih pasa prema odredbama ovog Pravilnika te ostalim
odlukama Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih pasmina pasa i
Povjerenstva za uzgoj lovnih pasmina pasa potvrdenih od Izvršnog odbora
HKS-a,
b) sporna legla dostavlja kako bi ih riješila nadležna Povjerenstva za uzgoj.
c) upoznaje uzgajace o toku parenja, obvezama i pravima u uzgoju.
d) obavlja pregled legla, prvi put u roku 5 dana po štenjenju, a drugi put prilikom prijave legla.
e)
odbija upis legla ili štenadi koje pokazuju znakove atipicnosti u
tolikoj mjeri da izazivaju sumnju u cistokrvnost kao i štenadi s
vidljivim zdravstvenim anomalijama.
f) odbija upis u legla u rodovnu
knjigu ukoliko leglo nije držano u skladu s pozitivnim propisima
Republike Hrvatske koje reguliraju dobrobit životinja
g) daje
mišljenje Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvu
za uzgoj i rad lovnih pasa oko zahtjeva za parenje u srodstvu
h) predlaže disciplinski postupak zbog nepridržavanja odredbi ovog Pravilnika.
i) potpisuje prijavu legla, provjerava tocnost podataka - predlaže upis u rodovnu knjigu shodno odredbama ovog Pravilnika.

Clanak 6. Upotreba u uzgoju

1.Osnovno
I.
Dozvoljeno je uzgajati samo s nasljedno zdravim cistokrvnim psima
cvrste naravi, upisanih u jednu od FCI-a priznatih rodovnih knjiga ili
registra, koji ispunjavaju uvjete utvrdene od nadležne zemlje clanice
ili ugovornog partnera.
Cistokrvni pas je nasljedno zdrav ako
prenosi obilježja standarda, pasmine i naravi tipicne za pasminu, bez
nasljednih pogrešaka, koje bi mogle štetiti zdravlju njegovih potomaka.
Pri tome postoji obveza sprecavanja pretjerivanja onih obilježja
pasmina, koja štete zdravlju pasa.
Za uzgoj nisu dozvoljeni psi s
greškama koje se dokazano prenose u uzgoju kao npr. narav koja nije u
skladu sa standardom pasmine, urodena gluhoca ili sljepoca, rascjepkano
nepce, znatne greške zubala i anomalija celjusti, PRA, epilepsija,
kriptorhizam, monorhizam, albinizam, pogrešna boja kao i utvrdena teška
displazija.
Uzgajivacima stoji na raspolaganju znanstvena komisija
kao potpora za ocjenjivanje i savjetovanje pri suzbijanju genetickih
grešaka. Ukoliko znanstvena komisija izda katalog mjera, one su - nakon
što ih prihvati uprava FCI-a - obvezujuce.
Uzgoj i razvoj pasmina
pasa mora pocivati na dugorocnim ciljevima i solidnim osnovama, kako se
uzgojem ne bi dobili bolesni psi, psi slabog temperamenta ili psi bez
radnih sposobnosti.
Cilj uzgoja mora biti ocuvanje i po mogucnosti proširenje geneticke razlicitosti pasmine
Zadaca
svakog uzgajivaca je ispitati, da je pas predviden za uzgoj obzirom na
svoja mentalna i fizicka svojstva takoder i prikladan za uzgoj.
2. Uzgoj u srodstvu
Uzgoj
u srodstvu je dozvoljen, ali samo kada se odnosi na legla u kojima bi
se štencima pojavljivali zajednicki preci do kombinacije 2 - 3,
(djedovi - pradjedovi). Za parenje jedinki u bližem srodstvu, potrebna
je zamolba Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa ili
Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa, uz obavezno mišljenje i
preporuku voditelja uzgoja.
3. Ženke za rasplod
a). Za rasplod se
mogu koristiti ženke s priznatom i nostrificiranom rodovnicom FCI-a,
koje su ocjenjene najmanje ocjenom dobar, a zadovoljile su na uzgojnom
pregledu. Kod lovnih pasmina pasa ocjenjene najmanje ocjenom dobar i
posjeduju ispit prirodenih osobina tražen za pasminu. Ženki sa kojom je
izvršeno parenje prije nego je napravljen uzgojni pregled ili položen
ispit prirodenih osobina, leglo se nece priznati
b). Ženka smije
imati leglo samo jednom godišnje ( 365 dana ), odnosno s minimalnim
razmakom od jedne kalendarske godine izmedu dva legla. Iznimno u
suglasju s voditeljem uzgoja, jednom smije ženka u rasplodnom vijeku
imati dva uzastopna legla. Ako je ženka pobacila ili su štenci uginuli,
smatrat ce se kao da je imala leglo.
c).Dobna starost ženki za
rasplod kod lovackih pasmina pasa za male pasmine pasa je od 12 mjeseci
a za ostale 15 mjeseci do 8 godina. Kod sportskih i službenih pasmina
pasa ženke smiju služiti u rasplodu od stjecanja uzgojne dozvole do
navršene osme godine života, što znaci da smije biti pripuštena do dana
kad navrši osam godina života. Ženke lovnih pasmina pasa dobre
kondicije, a koje uz obrazloženje predloži voditelj uzgoja, mogu se
nakon osme godine koristiti u uzgoju još jednu godinu. Ženke sportskih
i službenih pasmina pasa moraju se predvesti na uzgojni pregled, gdje
im se može produžiti dozvola za uzgoj za još jednu godinu.
d). Ženkama nakon dva carska reza u smislu zaštite istih ne dozvoljava se više uzgoj.
e) Jedna ženka smije sama podignuti samo toliko štenadi, koliko joj dopušta njezina uzgojna kondicija.

IV. Mužjaci za rasplod
a).
Za rasplod se mogu koristiti samo mužjaci s priznatom i nostrificiranom
rodovnicom FCI-a, koji su ocjenjeni najmanje s ocjenom vrlo dobar, a
zadovoljili su na uzgojnom pregledu. Kod lovnih pasmina pasa ocjenjeni
najmanje ocjenom vrlo dobar i posjeduju ispit prirodenih osobina tražen
za pasminu.
b). Vlasnik smije mužjaka pripustiti samo na ženke koje ispunjavaju uvjete uzgoja u skladu s ovim pravilnikom.
c).
Najstrože se zabranjuje pripuštanje mužjaka na ženku bez rodovnice, na
ženke s nepriznatim rodovnicama te na ženke sa zabranom uzgoja.
d).
Mužjak lovnih pasmina smije služiti u rasplodu do svoje smrti uz uvjet
da nakon osme godine starosti mora biti pregledan od voditelja uzgoja.
Mužjak sportskih i službenih pasmina pasa smije služiti u rasplodu od
stjecanja uzgojne dozvole pa do svoje smrti uz uvjet da nakon osme
godine starosti mužjak jednom godišnje mora biti priveden na uzgojni
pregled radi provjere uzgojne kondicije.

Clanak 7. Uzgojni pregled

1.
Uzgojni pregled je obvezatan za sve mužjake i ženke sportskih,
službenih pasmina pasa, s kojima se želi obavljati uzgoj u okviru
Hrvatskog kinološkog saveza.
2. Na uzgojni pregled mogu se dovesti
ženke ocjenjene ocjenom oblika najmanje dobar, mužjaci ocjenjeni
ocjenom oblika najmanje vrlo dobar.
Ženke i mužjaci svih pasmina
koje podliježu obvezatnoj selekciji u svezi displazije kuka, a
nabrojene su u ovom pravilniku ili su naknadno uvrštene u spisak
odlukom Povjerenstva, moraju imati uredan HD nalaz, kao uvjet za
pristupanje uzgojnom pregledu ( Prilog 1 ).
3.Minimalna dob za
pristupanje psa uzgojnom pregledu je 10 mjeseci za patuljaste pasmine,
15 mjeseci starosti za ostale pasmine i pasmine kod kojih dijagnostici
displazije kukova pristupa s 12 mjeseci, te 18 mjeseci starosti za
pasmine kod kojih se dijagnostici displazije kukova pristupa s 18
mjeseci.
4. Klasifikacija displazije kuka je slijedeca :
HD A, B, C, D, E/I i E/II.
Slikanje
kukova obavljat ce se na više mjesta u Hrvatskoj, a ocitavanje ce se
obavljati na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, a prema odluci nadležne
veterinarske klinike Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. U slucaju da
iznajmljeni parnjaci imaju snimak iz ovlaštene klinike bilo gdje u
nekoj od zemalja clanica FCI-a, novo snimanje nije potrebno. Priznaju
se i snimke iz ovlaštenih klinika, a koje su ovlastili maticni klubovi
pasmina iz maticne zemlje.
5. Uzgojnu dozvolu za pasmine kod kojih
je propisano slikanje kukova, moci ce dobiti psi s HD nalazom stupnja
A, B, C i D. Psi s nalazom, E/I i E/II nece se koristiti u uzgoju i
nece moci dobiti uzgojnu dozvolu
6. Uzgojni pregled za mužjake
vrijedi doživotno, uz uvjet da nakon osme godine starosti mužjak jednom
godišnje mora biti priveden na uzgojni pregled.
7. Procjena uzgojne
vrijednosti obavlja se prema vanjskom izgledu psa, ocjeni oblika,
precima, potomcima, nagradama, naravi, radnim ispitima, HD snimci
kukova i kondiciji psa, a uz zadovoljenje minimalnih kriterija za
stjecanje uzgojne vrijednosti.
8. HKS Izdaje poseban obrazac za
uzgojne preglede, koji se ispunjava u 2 primjerka, od kojih 1 ostaje
kod vlasnika psa, a 1 se pohranjuje u pismohranu HKS-a, te se
statisticki obraduje. Rezultat uzgojnog pregleda ( zadovoljio / nije
zadovoljio )bit ce unesen u rodovnicu posebnim žigom, koji mora biti
jasno vidljiv na rodovnici. Izgled i oblik obrasca uzgojnog pregleda
propisuje Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa.
9. Procjena
naravi obavlja se obvezatno za sve službene pasmine pasa shodno
Uputstvu za provjeru naravi na uzgojnim pregledima (Prilog 2.
Pravilnika).
10. Mužjaci i ženke koji ne produ na uzgojnom pregledu
imaju pravo biti predvedeni na uzgojni pregled ponovo po isteku 3
mjeseca od prvog. I to pod uvjetom da prvi put nisu zadovoljili zbog
loše kondicije ili naravi što se upisuje u rodovnicu psa kao NIJE
ZADOVOLJIO u podrucje pecata uzgojnog pregleda. Ako ni drugi put ne
zadovolji izdat ce im se trajna zabrana parenja bez obzira na
eventualno visoku ocjenu oblika.
11. Termine uzgojnih pregleda
objavljuju se pocetkom tekuce godine u službenom glasilu HKS-a.
Organizator uzgojnih pregleda je HKS, uz suorganizaciju kinoloških
organizacija.
12. Na svakom uzgojnom pregledu mora biti komisija od
tri suca. Na uzgojnom pregledu gdje se predvida odaziv službenih pasa,
poželjno je da bude prisutan jedan sudac za rad i obavezno licencirani
markirant ( koji zamjenjuje jednog sudca). U slucaju kada na uzgojnom
pregledu nije nazocan sudac za rad, obrazac uzgojnog pregleda ovjerava
licencirani markirant.
13.Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina
pasa odobrava datume i suce predloženih uzgojnih pregleda, imajuci pri
tome u vidu ravnomjernu proljetnu i jesensku pokrivenost na cijelom
teritoriju RH, kao i kvalitetu sudaca na istima.
14. Svi psi koji su
stekli uzgojnu dozvolu prije donošenja ovog Pravilnika, dužni su
pristupiti uzgojnom pregledu nakon njezinog isteka.


Prilog 1.

FCI GRUPA I
BEARDED COLLIE
BERGER DE BEAUCE
BERGER DE BRIE
BORDER COLLIE
BOUVIER DES FLANDRES
COLLIE
DEUTSCHER SCHAFERHUND
GROENENDAEL
IOUJNOROUSSKAIA OVTCHARKA
KOMONDOR
KRAŠKI OVCAR
KUVASZ
LAEKENOIS
MALINOIS
OLD ENGLISH SHEEPDOG
PASTORE MAREMANNO - ABRUZZESE
PULI
PUMI
TERVUEREN

FCI GRUPA II
APPENZELLER SENNENHUND
BERNER SENNENHUND
BULLDOG
BULLMASTIFF
TCHIORNY TERRIER
DEUTSCHE DOGGE
DEUTSCHER BOXER
DOBERMANN
DOGO ARGENTINO
DOGUE DE BORDEAUX
ENTLEBUCHER SENNENHUND
GROSSER SCHWEIZER SENNEHUND
KAVKAZSKAIA OVTCHARKA
LANDSEER
LEONBERGER
MASTIFF
MASTINO NAPOLETANO
MONTAGNE DES PYRENES
NEWFOUNDLAND
RIESENSCHNAUZER
ROTTWEILER
SHAR-PEI
SREDNEASUATSKAIA OVTCHARKA
ST. BERNHARDHUND
TOSA
ŠARPLANINAC

FCI GRUPA III
AIREDALE TERRIER
AMERICAN STAFFORDSHIRE TERRIER
SOFT COATED WHEATEN TERRIER
KERRY BLUE TERRIER

FCI GRUPA V
AKITA
ALASKAN MALAMUTE
CHOW-CHOW
SAMOYED
SIBERIAN HUSKY
FCI GRUPA VI

DALMATINSKI PAS preporuca se snimanje HD i sluha
FCI GRUPA VIII
LABRADOR RETRIVER
GOLDEN RETRIVER
FLAT COATED RETRIVER
CURLY COATED RETRIVER
CHESAPEAKE BAY RETRIEVER
NOVA SCOTIA DUCK TOLLING RETRIEVER
FCI GRUPA IX
GRAND CANICHE

FCI GRUPA X
IRISH WOLFHOUND

Najranija dob kod koje se može pristupiti dijagnostici je 12 mjeseci starosti psa, osim kod pasmina:

BULLMASTIFF
DEUTSCHE DOGGE
DOGUE DE BORDEAUX
LANDSEER
MASTIFF
MASTINO NAPOLETANO
MONTAGNE DES PYRENES
NEWFOUDLAND
ST. BENHARDHUND
TOSA

Najmanja dob za dijagnostiku je 18 mjeseci starosti psa.


Prilog 2.

Ovo uputstvo regulira nacin provjere naravi službenih pasmina pasa na uzgojnim pregledima HKS-a.
Provjera naravi obavlja se bez obzira ima li predvedena jedinka na uzgojnom pregledu položeni radni ispit.
Na
svaki uzgojni pregled Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa
delegira licenciranog markiranta, a poželjno je i suca za rad službenih
pasmina pasa.
Markirant može svojim potpisom zamijeniti suca za rad
Pas se u rubrici obrasca uzgojnog pregleda ocjenjuje sa:
ZADOVOLJIO ILI NIJE ZADOVOLJIO

PROVJERA NARAVI NA UZGOJNOM PREGLEDU ZA SLUŽBENE PSE

Clanak 8. Parenje - Ugovaranje

1. Vlasnik ženke odabire rasplodnog psa
Vlasnik rasplodnog psa može bez obrazloženja odbiti parenje.
2.
O obostranim pravima i dužnostima vlasnika rasplodnog psa i rasplodne
kuje o parenju mora biti napravljeno pismeno utanacenje u suglasnosti s
pozitivnim zakonima Republike Hrvatske, medunarodnim uzgojnim
pravilnikom FCI-a, odredbama ovog pravilnika HKS-a i eventualnim
uzgojnim pravilnicima nacionalnih pasminskih organizacija. Utanacenje o
parenju treba obuhvacati sljedece:
a). Obostranu obvezu izmjene
fotokopija rodovnice pasa koji ce se pariti, zbog provjere njihova
upisa u hrvatsku rodovnu knjigu, odnosno o upisu u jednu od FCI-a
priznatu rodovnu ili uzgojnu knjigu, ako se radi o mužjaku ili ženki iz
inozemstva.
b). Obostranu obvezu izmjene fotokopija dokumenata propisanih za uzgoj pasmine.
3.
Vlasnicima uzgojnih ženki preporucuje se da ženku dovedu mužjaku osobno
ili putem povjerljive osobe. Ostane li ženka više dana kod držaoca
parnjaka, svi time nastali troškovi padaju na racun vlasnika ženke, kao
što je hranjenje i smještaj, eventualna veterinarska njega, kao i
eventualne štete koje ženka prouzroci na opremi uzgajacnice ili u stanu
držaoca parnjaka. Takoder troškove povratnog prijevoza ženke snosi
vlasnik.
4. Na temelju zakonskih odredbi razlicitih zemalja smatra
se u smislu ovog pravilnika za odgovornog držaoca životinje ona osoba
koja životinji u vrijeme nastupanja štete pruža smještaj i hranu.
Ostane
li ženka jedan ili više dana pod zaštitom držaoca parnjaka tada je ovaj
odgovoran za štete koje ženka prouzroci prema trecim osobama.
Doticni vlasnici ili držaoci parnjaka obavezuje se kod zakljucivanja osobnog jamstvenog osiguranja uvažiti ovu okolnost.
5.
U slucaju smrti ženke za vrijeme njenog boravka kod držaoca parnjaka,
ovaj na svoj racun poziva veterinara kako bi utvrdio smrt i uzrok
smrti. On najbržim putem obavještava vlasnika ženke o njenoj smrti i
uzroku smrti.
Ako vlasnik želi vidjeti mrtvu ženku, mora mu se za to dati priliku.
Ako je smrt nastupila krivnjom držaoca parnjaka, ovaj je dužan vlasniku ženke nadoknaditi štetu.
Ako
krivnja nije njegova, vlasnik ženke je obavezan nadoknaditi držaocu
parnjaka sve troškove koji su nastali u svezi sa smrcu ženke.
6. Držalac parnjaka obavezuje se da nece ženku dovesti nijednom drugom nego predvidenom mužjaku.
Ako mužjak ne spari, ženku se smije samo uz suglasnost njenog vlasnika dovesti drugom mužjaku.
Nikako nije dozvoljeno da se ženku tijekom jednog tjeranja spari s dva ili više mužjaka.
7.
Kod nenamjernog parenja s drugim, a ne ugovorenim mužjakom, držalac
parnjaka pod cijom je zaštitom bila ženka dužan je vlasnika ženke o
tome izvijestiti i nadoknaditi mu sve troškove nastale iz pogrešnog
parenja.
Nakon nenamjeravanog parenja s nepredvidenim mužjakom nije
više dozvoljeno daljnje parenje s ugovorenim mužjakom. Držalac parnjaka
ne može nakon takvog parenja postavljati nikakve zahtjeve vlasniku
ženke.
8. Korektno provedeno parenje držalac parnjaka potvrduje
izdavanjem potvrde o parenju. On u njoj svojim potpisom potvrduje da je
bio ocevidac parenja. Izgled i podatke obvezne u obrazac potvrde o
parenju propisuje Hrvatski kinološki savez.
Ova potvrda o parenju mora svakako sadržavati:
a) Ime i registarski broj parnjaka
b) Ime i registarski broj ženke
c) Ime i adresu vlasnika parnjaka, odnosno ovlaštenog držaoca
d) Ime i adresu vlasnika ženke u trenutku parenja
e) Mjesto i datum obavljenog parenja
f) Potpisi vlasnika parnjaka, odnosno držaoca i vlasnika ženke
g)
Ako referada pasa za upis štenaca traži ovjerenu kopiju ili ovjeren
prijepis rodovnice parnjaka, držalac parnjaka treba iste besplatno
staviti na raspolaganje vlasniku ženke . Vjerodostojnost iste ovjerava
nadležni maticni savez.
9. Potvrda o parenju sastavlja se u dva
primjerka, od kojih jednu zadržava vlasnik mužjaka do konacnog
podmirenja materijalnih obveza, izmedu vlasnika mužjaka i ženke, a
drugu zadržava uzgajivac. Pri prijavljivanju legla oba primjerka
obvezatno se prilažu dokumentu :" PRIJAVA LEGLA "
10. Ako ugovoreni
mužjak iz bilo kojeg razloga ne spari ženku ili ženka nije voljna za
parenje tako da se parenje nije moglo obaviti, vlasnik parnjaka unatoc
pravu na naknade spomenute pod brojem IV., nema pravo na ugovorenu
naknadu za parenje.
11. Vlasnik parnjaka uz ugovorenu naknadu za
parenje ne može vlasniku ženke postavljati nikakve zahtjeve glede
potomaka mužjaka. Narocito nema nikakvo zakonito pravo na to da mu se
preda jedno štene. Ako se predaja jednog šteneta ugovori kao naknada za
parenje, ovaj dogovor treba prije parenja pismeno potvrditi. U
sporazumu takve vrste moraju se obvezatno uzeti u obzir sljedece tocke:
a) trenutak izbora šteneta od strane mužjaka
b) trenutak predaje šteneta vlasniku mužjaka
c) trenutak u kojem pravo izbora vlasnika mužjaka neopozivo prestaje
d) trenutak u kojem pravo odnošenja neopozivo prestaje
e) reguliranje troškova prijevoza
f)
posebni dogovori za slucaj da ženka ošteni samo mrtve, ili samo jednog
živog štenca ili ako izabrano štene ugine prije predaje.
12. Nakon
korektno proteklog parenja usluga parnjaka smatra se izvršenom i s tim
je uvjet za ugovorenu naknadu za parenje ispunjen. On ne ukljucuje
jamstvo za sklonost ženke. Ovisi o procjeni vlasnika parnjaka hoce li
nakon ostajanja ženke neoplodenom jamciti jedno besplatno parenje kod
njenog sljedeceg tjeranja ili vratiti jedan dio naknade za parenje.
Dogovor takve vrste treba prije parenja pismeno uglaviti u ugovor o
parenju.
Ugovoreno pravo na besplatno parenje medutim u nacelu
prestaje sa smrcu parnjaka, promjenom vlasništva nad istim ili smrcu
ženke.
Može li se dokazati (ispitivanjem sperme) da je parnjak u
trenutku parenja bio neplodan, vlasniku ženke treba vratiti naknadu za
parenje.
13. Kod umjetnog osjemenjivanja ženke veterinar koji je
mužjaku uzeo spermu mora referadi pasa, kod koje se upisuju štenci,
predociti potvrdu da svježa ili duboko smrznuta sperma potjece od
dogovorenog mužjaka. Svi troškovi uzimanja sperme idu na teret vlasnika
ženke.
Troškove osjemenjivanja ženke takoder snosi vlasnik ženke.
Veterinar koji osjemjenjuje ženku mora referadi pasa potvrditi da je
ženka osjemenjena spermom mužjaka koji je bio predviden za parnjaka. U
njegovoj potvrdi moraju isto tako biti navedeni vrijeme i mjesto
osjemenjivanja, ime i registarski broj ženke, ime i adresa vlasnika
ženke.
Vlasnik mužjaka koji je dao spermu, mora vlasniku ženke uz veterinarske potvrde izdati službenu potvrdu o parenju.
Umjetna oplodnja ne smije se primjenjivati kod životinja koje se prije nisu na prirodan nacin oplodivale.

Clanak 9. Odredbe za upis - Osnovno
Nadležnost donošenja Upisnog reda je u pravilima HKS-a i može ga mijenjati samo Izvršni odbor HKS-a.

Clanak 10. Opci uvjeti upisivanja
1.
U rodovnu /uzgojnu/ knjigu HKS-a cistokrvnih pasa mogu se upisati
štenad jednog legla, ako vlasnik uzgojne kuje ima redovito prebivalište
u Republici Hrvatskoj /Residence habituelle/.
2. Za svakog uzgajaca,
clana jedne kinološke organizacije na podrucju Republike Hrvatske
vrijedi obveza da štenad koju je odgojio i sve cistokrvne pse koji su u
njegovu vlasništvu upiše u Rodovnu knjigu HKS-a
3. Osobe koje nisu
clanovi jedne kinološke organizacije HKS-a ne mogu upisivati legla
svojih kuja ni ostale pse u Hrvatsku rodovnu knjigu.
4. U hrvatsku rodovnu knjigu ne može se upisati leglo koje nije oštenjeno na teritoriju Republike Hrvatske.
5.
Potomci cistokrvnih roditelja iste pasmine koji posjeduju od FCI-a
priznate rodovnice (dokaze podrijetla) su cistokrvni psi i imaju pravo
na rodovnice priznate od FCI-a u skladu s ovim pravilnikom.
6. Sva
se legla moraju u potpunosti upisati. To vrijedi i za štence koji su do
trenutka prijedloga/zahtjeva za upisivanje bili othranjeni.

Clanak 11. Hrvatska rodovna knjiga - brojevi upisa
Svaki
pas upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu dobiva odgovarajuci broj.
Dodjeljivanje upisnog broja nadzire voditelj rodovne knjige HKS-a.
Broj
upisa pod kojim je pas upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu sastavni je i
nedjeljivi dio njegova imena i mora uvijek biti naveden kad se navodi
ime psa.
Broj upisa u rodovnu knjigu, ujedno je broj kojim se
tetovira pas. Nacin tetoviranja pasa odreduje Pravilnik o tetoviranju
cistokrvnih pasa HKS-a.
Pri upisu u Hrvatsku rodovnu knjigu
istodobno s dodjelom broja upisa pas dobiva i kraticu koja oznacava
njegovu pasminu. Kratica pasmine takoder je sastavni i nedjeljivi dio
imena psa, te se uz broj upisa u Hrvatsku rodovnu knjigu mora navesti
uvijek kad se navodi ime psa.

Clanak 12. Podnošenje prijave legla
Podnošenje prijave legla za upis u hrvatsku rodovnu knjigu je u nadležnosti voditelja uzgoja kinološke udruge HKS-a.

Clanak 13. Prijava upisa legla
I. Prijavu upisa legla dužan je podnijeti uzgajac, na odredenom obrascu HKS-a /prijava legla/ uz prilog preslika :
a/ rodovnice ženke
b/ potvrde o parenju
c/ rodovnice psa s kojim je ženka parena
d/ uzgojne dozvole za ženku ( ukoliko se radi o sportskim i službenim pasminama pasa )
e/
uzgojne dozvole za psa upisanog u hrvatsku rodovnu knjigu s kojim je
ženka parena ( ukoliko se radi o sportskim i službenim pasminama pasa )
f / potvrde o osvojenim naslovima prvaka
g / propisane veterinarske potvrde
Prijava legla može se obaviti najranije s šest /6/ tjedana poslije štenjenja kuje, a najkasnije do 12 tjedana.
Predaje
se u kinološkoj udruzi ciji je clan uzgajac. Nakon provjere uvjeta i
upisanih potrebnih napomena voditelja uzgoja kinološke udruge ce istu
proslijediti HKS-u.
2. Potpisivanjem potpuno popunjenih upisnih
obrazaca i njihovim podnošenjem na upis, uzgajac, to jest vlasnik psa
potvrduje da su podaci potpuno istiniti.

Clanak 14. Inozemni rasplodni pas
Ako
je kuja, koja je držana na podrucju Republike Hrvatske parena u
inozemstvu, leglo ce biti upisano u Hrvatsku rodovnu knjigu samo onda
ako je inozemni rasplodni pas s kojim je kuja parena upisan u jednu
rodovnu ili uzgojnu knjigu koju priznaje FCI i ako se smije
upotrijebiti u uzgoju u skladu s pravilima o uzgoju zemlje u kojoj
boravi vlasnik psa.

Clanak 15. Ime cistokrvnog psa
Imena svih
pasa iz jednog legla moraju imati isto pocetno slovo. Ime uzgajacnice
/uzgojno ime/ sastavni je i nedjeljivi dio imena psa oštenjenog kod
jednog uzgajivaca i mora se uvijek potpuno navoditi uz ime psa.

Clanak 16. Pojedinacni upis / Nostrifikacija
1.
U hrvatsku rodovnu knjigu pasa biti ce upisani pojedinacni psi
/pojedinacni upis/ ako je dokazano njihovo cistokrvno porijeklo važecim
izvodom iz jedne rodovne ili uzgojne knjige koju priznaje FCI. Pri
nostrifikaciji rodovnice obvezno je predati izvornu eksportnu rodovnicu
ili izvornu rodovnicu ukoliko pas potjece iz zemlje koja ne posjeduje
eksportnu rodovnicu.
2. Broj hrvatske rodovne knjige bit ce unesen
na izvornoj ispravi podrijetla /rodovnici/ te se nakon upisa u hrvatsku
rodovnu knjigu mora upotrebljavati.


Clanak 17. Rodovnica - isprava o podrijetlu
1.
Svaki pas uzgojen u Republici Hrvatskoj i upisan u Hrvatsku rodovnu
knjigu dobiva službeni dokaz podrijetla -rodovnicu HKS-a. Obrazac
rodovnice mora imati oznaku medunarodne kinološke federacije ( FCI ) i
Hrvatskoga kinološkog saveza ( HKS ).
2. Na obrascu rodovnice moraju biti odjeljci za upis najmanje tri generacije predaka upisanoga psa.
3.
Rodovnica HKS-a punovaljana je tek kad je potpiše voditelj rodovne
knjige HKS-a te je ovjeri pecatom HKS-a, te potpisom i ovjerom
referenta za tetoviranje.
4. Rodovnica je isprava koja s psom cini
jedinstvenu cjelinu. Njom raspolaže vlasnik psa, te je pri njezinu
službenu izdavanju naknadno upisivanje podataka, uz pristanak vlasnika,
moguce jedino u Hrvatskom kinološkom savezu u sklopu njegovih
nadležnosti u uzgoju i evidenciji cistokrvnih pasa.
5. Upisivanje
ocjena, rezultata i osvojenih kandidatura na kinološkim manifestacijama
te napomene u svezi s uzgojem, obavlja se u rodovnicu HKS-a ili radno
izložbenu knjižicu.
6. Pri izdavanju rodovnica za štenad iz jednog
legla u odjeljke predaka mogu se upisati samo potvrdeni naslovi na
osnovi kandidature, kako u ljepoti tako i u radu, te položeni stupnjevi
radnih ispita ( u slucaju da ih je više upisuju se oni najviše
kategorije ), ali nikako kandidature za naslove izgleda ili rada ili
prigodni naslovi s pojedinih priredbi izuzev svjetskih i sekcijskih
naslova propisanih od Medunarodne kinološke federacije ( npr. Svjetski
prvak, evropski mladi prvak ). U rodovnicu se upisuju i podaci o RTG
nalazima displazije kukova.
7. Rodovnica kao jedinstvena cjelina sa
psom mora s njim biti predana pri svakoj promjeni vlasnika što se
potvrduje upisom podataka novog vlasnika i ovjerom potpisa prijašnjeg
vlasnika.
8. Za izgubljenu ili nehotice uništenu rodovnicu duplikat
ili prijepis izdaje HKS, za što je nužno podnijeti zahtjev s
obrazloženjem uz naknadu troškova, koje odreduje Izvršni odbor HKS-a.
Zahtjev
za izdavanje duplikata ili prijepisa rodovnice podnosi se na za to
predvidenom obrascu ovjerenom od odgovorne osobe kinološke udruge.
Izdavanjem duplikata ili prijepisa izvorna rodovnica postaje nevažeca.
9.
Svaki zahtjev za duplikat rodovnice i njeno izdavanje mora uz navodenje
podataka o podnositelju zahtjeva i psu biti objavljen u službenom
glasilu HKS-a.

Clanak 18. Pristojbe
1. Za vodenje Hrvatske
rodovne knjige i za provedbu izdavanja isprava Hrvatskom kinološkom
savezu pripada naknada koju odreduje Izvršni odbor HKS-a.
2.
Hrvatski kinološki savez naplacuje pristojbe od uzgajaca ili za
pojedinacne upise preko organizacija ciji je uzgajac ili pojedinac clan.

Clanak 19. Posebne odredbe
Za
pse koji se nalaze u vlasništvu Ministarstva unutarnjih poslova,
Ministarstva obrane i Hrvatske udruge za školovanje pasa vodica i
mobilitet ne vrijede odredbe ovog Pravilnika izuzev traženih
zdravstvenih odredbi. Isti prijavljuju legla direktno u HKS-u.

Clanak 20. Sankcije
Povrede odredaba ovog Pravilnika kažnjavat ce se disciplinski prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti HKS-a.

Clanak 21. Sporovi i izvršne odredbe
1.
Smatra li vlasnik da se je voditelj uzgoja ogriješio o navedena
previla, ima pravo žalbe Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa i
Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa HKS-a . Rok za podnošenje žalbe
je 15 dana od trenutka ucinjene greške.
2. Za materijalne sporove medu clanovima nadležan je sud.
3.
Kinološke organizacije HKS-a kojima je HKS povjerio vodenje uzgoja za
pojedine pasmine dužne su svoje uzgojne propise i pravilnike uskladiti
s pravilnikom HKS-a.
4. Izmjene i dopune Pravilnika o uzgoju donose
Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih i službenih pasmina pasa i
Povjerenstva za uzgoj i rad lovnih pasmina pasa, a potvrduje ih izvršni
odbor HKS-a. 5. Pravilnici o uzgoju nacionalnih pasminskih klubova
pocinju se primjenjivati nakon što ih potvrdi Izvršni odbor HKS-a.

Clanak 22. Stupanje na snagu
Ovaj Pravilnik stupa na snagu dana 02.srpnja 2005.