DogMania
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
DogMania

Vise od Foruma
 
HomeLatest imagesRegistracijaLogin

 

 Kavkaski ovcar

Go down 
2 posters
AutorPoruka
Gost
Gost




Kavkaski ovcar Empty
KomentarNaslov komentara: Kavkaski ovcar   Kavkaski ovcar Icon_minitime1Sat Apr 19, 2008 11:10 pm

Osobine pasa rase kavkaski ovcar


Ponasanje


Analiza savremenog stanja rase kavkaski ovcar govori o stabilnom
porastu popularnosti ovih pasa. Kavkaski ovcari su zasluzili postovanje
- kako profesionalaca, tako i ljubitelja ove rase i nesumnjivo zauzeli
prvo mesto u Rusiji u rejtingu pasa-cuvara i zastitnika. Njihova
popularnost stalno raste i u Evropi i SAD. Specificnosti ove rase su:
stabilan karakter, uravnotezen temperament i dosad neprevazidjene
cuvarske odlike.
Vlasnici kavkaskog ovcara nikad ne treba da zaborave kako su ovi
psi vekovima vodili nezavisan, cak i poludivlji nacin zivota,
ispunjavajuci zadatke cuvara i borca sa zverima.
Za osnovu selekcije nije sluzila lojalnost prema coveku, sto je
slucaj kod "civilizovanih rasa", vec sposobnost ka samostalnom
obavljanju svojh obaveza u prirodi .
Takva sredina diktirala je zesce kriterijume, od kojih je glavni
bio potpuno i konacno odrastanje i sazrevanje jedinki istovremeno sa
dostignucem polne zrelosti.
Za razliku od vecine rasa pasa koji stasavaju uz coveka i
dozivotno iskazuju elemente juvenilnog ponasanja (karakteristicnog za
stene), kavkasci kad sazru, izgradjuju svoj odnos prema coveku po
zakonima copora pasa. Taj "mentalitet copora" mora da postane osnovni
pojam za shvatanje i upravljanje ponasanjem odraslog kavkasca.
Vlasnik kavkasca mora da zna, da on sam postaje clan "copora" i
zauzima u hjerarhijskoj lestvici odredjeno mesto, koje mora da bude
samo prvo, tj. mesto lidera. Svako drugo mesto za vlasnika je
nedopustivo.
Odraslom kavkascu nije potrebna roditeljska briga, upoznavanje sa
spoljnim svetom on nastavlja samostalno. Kad se okonca decija
zavisnost, pas pocinje da trazi svoje mesto u coporu.
U tom momentu se formira teritorijalno ponasanje, nestaje potreba
za igrom, gubi se poverenje prema strancima. Pas ponovo procenjuje
fizicki i moralni potencial clanova "copora" i pocinje da se bori za
sto visi socijalni polozaj.
U to vreme svi clanovi porodice vlasnika kavkaskog ovcara moraju
da budu spremni za ovaj period. Ne sme da se tolerise agresija mladog
psa prema clanovima porodice. Svaka pojava agresivnog ponasanja mora da
bude prekinuta od clana porodice prema kojem je ispoljena.
U ocima psa dominantan je onaj, koji uzvraca udarac. Uz to
odgovor mora da bude dosta snazan i da traje do potpunog prestanka
agresije od psa.
Postoje psi sa jako izrazenim genetski predodredjenim liderskim
kompleksom. Ako govorimo o zivotu takvog psa pored coveka, to mozemo
govoriti samo o miroljubivoj koegzistenciji i liderstvu u pojedinim
slucajevima, a nikako o potpunom potcinjavanju. Ali cak i jedinki bez
jako izrazenog genetskog kompleksa dominacije se vrlo tesko potpuno
potcinjuju coveku usled svoje samostalnosti i nezavisnosti.
Kod kavkaskih ovcara agresivno ponasanje i zloba pocinje da se
ispoljava otprilike od osmog meseca starosti. Sa 17 meseci formiranje
aktivno-odbrambene forme ponasanja se zavrsava. Od tog perioda nivo
izrazeno aktivno-odbrambena forma ponasanja ostaje nepromenjliva do
kraja zivota. Uzrast od dve godine je kraj, posle kojeg nema smisla
ljutiti se na psa zbog razvijanja zlobe.
Ni u kom slucaju nije dopusteno da vlasnik sam drazi svog psa. To mora da radi iskljucivo iskusan dreser.

Odnos pasa prema deci nije jednostavan. Ima slucajeva velike
pivrzenosti pasa prema deci. Prema tudjoj deci kavkasci su raspolozeni
neutralno.
Psi ove rase uopste ne vole da kontaktiraju sa nepoznatima
osobama. Pas moze da se ponasa prema detetu kao prema nize stojecem
clanu "copora", i to ponasanje lici na odnos odraslog psa prema
stenetu.
U grupi zivotinja disciplina se utvrdjuje dosta surovim metodama, ali do takvih mera obicno ne dolazi.

Dovoljan je jedan pogled ili slabo podizanje usana da se razigrano stene smiri.

Deca takve signale ne razumeju i pas moze da predje na poslednje
mere. U tom slucaju dete ce dobiti kratak, ali osetljiv udarac zubima.
Napad se nece ponoviti ako dete ostavi psa na miru. Pas se ponasa isto
tako i prema svojoj stenadi, i to ne znaci da je on opasan i zao.
Svi strucnjaci, koji su se vise godina bavili ovom rasom, tvrde
da kavkasci poseduju skoro neverovatnu sposobnost da razlikuju
situacije realne opasnosti za sebe, clanove "copora" ili svoju
teritoriji od lazne uzbune i razlicitih imitacija i demonstracija.
Zivotna potreba za ocuvanjem snage u prirodnim uslovima njihovog
zivota, zajedno sa sigurnoscu u sebe i osecaj sopstvene snage, dovodi
do toga da psi retko prelaze granicu neophodne zastite.
Kad ispunjavaju svoje obaveze cuvara, kavkaski ovcari ne uzimaju
za cilj ubijanje zrtve za razliku od rasa pasa posebno dresiranih ili
pravljenih za to. Karakteristicno ponasanje kavkasca bi bilo - obaranje
neprijatelja i visestruko kratkotrajno snazno ujedanje do - prestanka
otpora.
Grcevit ugriz nije karakteristican za ove pse jer nije efikasan u borbi sa nekoliko protivnika (coporom vukova).

Kod vecine kavkazaca u momentu konflikta motiviranje agesije je
veoma jako i ako postoje fizicke prepreke njenom ispoljavanju (povodac,
lanac), agresija se preusmerava na bilo koji drugi objekat koji se
nalazi u blizini - motka, obliznje drvo ili cak vlasnik, koji pridrzava
psa.
Kod pravilno formiranog odnosa izmedju psa i coveka, kavkasci
pokazuju veliku privrzenost i odanost vlasniku. To su psi jednog
gospodara, provereni zastitnici i cuvari. Oni tesko podnose promenu
vlasnika, a nove ljudi nerado prihvataju. Ali cak i u odnosu prema
voljenom coveku oni ostaju nezavisni, vole slobodu i ne pokazuju
preterane emocije.
Njihova odanost je uzdrzana i cak surova.

Ali coveku, koji zauzima prvo mesto u hijerarhiji, coveku-lideru,
ovi psi uzvracaju najvisim dokazom svoje odanosti - spremnoscu da ga
brane do kraja zivota.
Cim je pas stariji, tim manje voli promene. Cak i za vreme setnje nerado menja marsrutu.
Na vrh Go down
Gost
Gost




Kavkaski ovcar Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Kavkaski ovcar   Kavkaski ovcar Icon_minitime1Sat Apr 19, 2008 11:10 pm

Istorija rase i tipovi kavkaskog ovcara


Sam naziv "kavkaski ovcar" govori o regionu porekla i
raspostranjenosti ove rase, ali, u stvari on je mnogo siri. Od davnina
ovi psi su pratili i cuvali stoku na podrucju od kavkaskih planina do
samog Iranskog zagorja. Njihovi preci stigli su iz Azije sa
mnogobrojnim nomadskim plemenima, vojskama, trgovackim karavanima...
Zbog geografske izolovanosti pojedinih delova ogromnog prostora,
razlika u reljefu i klimi, bilo je formirano nekoliko tipova kavkaskih
ovcara, koji se medjusobno dosta razlikuju.
U stepskim predelima Azerbejdzana, stepama oko Volge i u
prikumskim regionima uslovi zivota ljudi i nacini koriscenja ovih pasa
su potpuno drugaciji, nego na centralnom Kavkazu i Gruziji. Znaci, psi,
koji prate i cuvaju stoku na stepskim ravninama, morali su da budu
dosta krupni i snazni da bi pobedili u borbi sa zverima, ali nesto
lakse gradje, duzih nogu, krace dlake i vrlo idzrzljivi, zbog suve i
zarke klime, velikih suvih prostranstva, koji su zahtevali od gonica
stoke svakodnevne dugotrajne seobe.
U planinskim predelima, gde pasnjaci zauzimaju relativno malu
povrsinu, a pronalazenje vode ne predstavlja problem, formirao se drugi
tip kavkaskog ovcara. To su psi snaznog i snazno-grubog tipa gradje sa
masivnim kosturom, teske glave, sa dobro razvijenom dlakom i podlakom.
Uglovi ekstremiteta su dosta otvoreniji, kosti udova su kraci, grudni
kos veceg obima, a telo je izduzenije.
Kroz vekove ova rasa je bila izlozena i prirodnoj i takozvanoj
"narodnoj" selekciji. Time se objasnjava bezbroj vrsta i podvrsta,
karakteristicnih za odredjeno mesto, pa cak i selo. Prvi pokusaji
ruskih kinologa da opisu i sistematizuju tipove i podtipove kavkazaca
su bili sprovedeni uskoro posle zavrsetka gradjanskog rata i
nastavljeni pocetkom 30-tih godina. U to vreme je zapocet ozbiljan
selektivan rad sa ovom rasom.
Ruski kinolog N.A.Iljin u svojoj knjizi "Genetika i selekcija
pasa"(1932.g.) spominje kavkaske ovcare "ahalcihskog" i "tusinskog"
tipa, kao i "pse bazena reke Terek". E.A.Molj opisuje tip stepskih pasa
i pse u podnozju Severnog Kavkaza, naglasavajuci njihovu razliku u
odnosu na pse Zakavkazja.
A.P.Mazover (1954) pise: "Najbolji kavkaski ovcari se nalaze u
Gruziji; njih odlikuje mocan kostur. Najkrupniji su izmedju svih tipova
kavkaskih ovcara. Glava je pravilna, tipicna. Jednobojni su i
dugodlaki, sto daje tim psima efektan izgled i lepotu. Index velicine
je oko 104-106. Ali u poslednje vreme zbog seobe na zimske pasnjake u
Azerbejdzan doslo je do odredjenog mesanja tipova ovih pasa i pojave
tipicnih azerbejdzanskih pasa sa karakteristicnom bojom i gradjom.
U Azerbejdzanu se razlikuju dva tipa kavkaskih ovcara: prvi je
nalik gruzijskim psima i nastao je uz njihovo ucesce. Taj tip moze da
se sretne u planinskim predelima Azerbejdzana. Drugi tip je prisutan u
stepskim krajevima i snazne, ali lakse gradje, duzih nogu, kratkodlaki,
sa izduzenom suvom glavom. Boja je ridja sa tamnijom maskom, koja retko
se srece u drugim regionima. Index velicine je isti, u stepama 100-102.

U Jermeniji psi su slicni gruzijskim, ali sitniji i nesto lakse
gradje, njihove kosti ni su toliko jaki. Vise su kvadraticne (102-105),
boja je siva ili mrka, dlaka je duga. Ima tigrastih i sarenih (sa
flekama tamnijih boja na osnovnoj beloj boji) pasa.
Psi Dagestana su snazne, ponekad grube gradje. To su krupni psi
sa pravilnim oblikom glave i dobro razvijenim kosturom, po tipu gradje
slicne su stepskim psima. Prevladjuju kvadraticni psi (100-103) sa
dlakom kratke ili srednje duzine. Boje su razlicite, oko 35 odsto
sareni su i tigrasti, sto je vise nego u drugim oblastima."


Vrlo interesantan opis kavkaskih ovcara razlicitih tipova daju
S.L.Lobozinov i L.A.Morozova u knjizi "Klub sluzbene kinologije"
(1987.g.):
"GERGETSKI TIP" - psi su krupni, uglavnom dugodlaki. Konstitucija
je gruba i snazna. Njuska je nesto izduzenija. Zubi su krupni,beli,
zagriz je makazast. Psi su sarene boje (fleke su sive i ridje), sa
belim okovratnikom, na glavi je bela lisa, njuska je takodje bela, sa
sitnim mrljama tamnije boje. Izmedju takvih pasa, koji cine vecinu, ima
i onih sa nesto redjom dlakom i sa manje ostrim temperamentom.
GARBANSKI TIP - psi su vrlo agresivni i ljuti. Bili su uvezeni u
Zakavkazje u posleratnim godinama (1945.) iz Turske zajedno sa
kupljenom stokom; konstitucija je gruba, njuska vrlo kratka. Neki psi
imaju nadgriz. Svi psi su kratkodlaki, boja ridja, bez maske. Radne
osobine dobro izrazene.
KAZBEKSKI TIP - psi su mocni, grubog i snaznog tipa,
proporcionalno i harmonicno gradjeni. Zubi su krupni, beli, makazastog
zagriza, dlaka dobro razvijena, psi su vecinom visebojni - sareni,
tigrasti. Radne osobine su dobro izrazene.
AHALCIHSKI TIP - nastao je mesanjem gergetskog, garbanskog i
kazbekskog tipa. Psi su snazni i grube gradje, proporcionalni, dlaka
duga. Boja je mrka, bela, krem (boja slame). Svetlije obojeni psi mogu
da imaju svetle oci.

Za sve ove tipove je karakteristicna gruba gradja, snazna
konstitucija, velika fizicka snaga i izdrzljivost, odsustvo straha u
borbi sa zverima, neprobirljivost i prilagodljivost uslovima drzanja,
dobra sposobnost ka dresuri i ispunjenju obaveza cuvara stada i
imovine.
Takodje treba spomenuti da u nekim mestima, naprimer na
teritoriji Iranskog zagorja, koje je istovremeno mesto odomacivanja i
kavkaskog i srednjeazijskog ovcara, ove dve rase su se pomesale, sto je
dovelo do ukrstavanja i stvaranja novog tipa pasa - hibrida kavkasca i
srednjeaziata. U Turskoj, na Anadolskom platou, jedna grana se odvojila
i formirala nezavisnu rasu anadolskog karabasa, koja je fenotipski
dosta slicna prvobitnoj formi.
Osim vec pomenutih gore tipova, postojali su jos i drugi, lokalizovani na teritoriji Osetiji, Ceceno-Ingusetiji i dr.

Na zalost, sve je to bilo ranije. U nase vreme je prakticno
nemoguce govoriti o deljenju rase “Kavkaski ovcar” na odredjene
tipove zbog toga sto je u mestima istorijskog nastanka ove rase ostalo
vrlo malo cistokrvnih primeraka, koji su sacuvali najbolje kvalitete
svog tipa. To se desilo iz vise razloga. U prvoj polovini XX veka
pocelo je intezivno "osvajanje Kavkaza": gradili su se novi gradovi,
putevi, fabrike, razvijao se turizam. Novi ljudi su doneli sa sobom
nove tradicije i kulturu. U tesko dostupnim planinskim predelima naglo
je pao broj divljih zveri, sto nije moglo da ne promeni stanje
autohtonih rasa pasa. Pocela je da se gubi kultura uzgoja ove drevne
pasmine. Zajedno sa doseljenicima su se pojavili i psi novih, ranije
ovde ne vidjenih rasa. Kavkasce su ukrstali sa "dosljacima",
najvredniji genofond rase se gubio cesto bez povratka. Negativno je
uticala i nova direktiva Sovjetske vlade "O borbi sa psima-lutalicama",
izdata pocetkom 50-tih godina.
Naravno, ostala su jos mesta, gde se mogu pronaci primerci
kavkaskih ovcara, gajeni u cistoj rasi u uslovima njihovog prirodnog
zivota, ali takvih mesta ostaje sve manje. Naprimer, u Pjatigorsku i
Severnoj Osetiji stanje kavkaskih ovcara je dosta mnogobrojno, ali
karakteristicno je sto deo te populacije i jesu cistokrvne jedinke,
drugi deo je vrlo blizak srednjeazijskom ovcaru, a treci deo poseduje
ubedljive tragove ukrstanja sa psima drugih rasa.
To se objasnjava i migracijama razlicitih naroda Kavkaza u vreme
masovnih represija, kad su oni bili deportovani u Srednju Aziju i
Kazahstan. U godinama rehabilitacije ( krajem 50-tih) mnogi od njih su
se vracali i dovodili sa sobom pse srednjeaizjskog porekla, koji su se
pomesali sa preostalim kavkascima.
Interesantan momenat je to sto su posle Drugog Svetskog rata
najbolji psi iz Gruzije, Jermenije i Azerbejdzana bili izvezeni sa
Kavkaza i predani vecinom u vojnu odgajivacnicu "Krasnaja Zvezda". Ali
vecina tih prelepih zivotinja, na zalost, je sluzila za stvaranje nove
rase "moskovski cuvar", a ne za selektivan rad sa rasom "kavkaski
ovcar".
Svoj "doprinos" su doneli i borbe pasa, sto je na Kavkazu jedna
od nacionalnih tradicija. S razvojem komunikacija poceli su da pristizu
na Kavkaz i sredneazijati, i druge borbene rase, koje su se siroko
koristili za dobijanje hibrida, koji imaju najbolje borbene osobine. To
se objasnjava tim da hibridi u prvoj generaciji mogu da budu znatno
krupniji, fizicki mocniji, dosta agresivniji i izdrzljiviji, nego
njihovi roditelji. Ali ovakva praksa se pokazala efektivnom samo za
vrlo kratko vreme, jer unistiti genofond jedne rase je vrlo lako, a
stvoriti novu rasu vrlo tesko. Kao rezultat ovakvih eksperimenata gubi
se ceo redosled vrednih osobina rase, takvih, kao genetki nasledjivano
iskustvo borbe sa vukovima i drugim zverima, menja se karakteran tip
nervnog sistema. Hibridi kavkaskog ovcara sa psima drugih rasa tesko se
adaptiraju, nezgodni su za drzanje, a i opasni u svakodnevnom zivotu; a
da ne spominjemo i to, sto je eksterijer takvih jedinki promenjen do
neprepoznatljivosti, a hibridi II i III generacije tesko mogu da
zadovolje bilo koje kriterijume i standarde.
I na kraju treba reci, daleko je od toga da na danasnji dan svi
"izvorni" psi imaju "cist" pedigre i pustanje takvih zivotinja u
priplod zahteva veliku opreznost. Pse "kulturnog" uzgoja, na zalost,
tesko, a skoro je nemoguce, uvrstiti u neku od navedenih tipova,
pogotovo, sto uzgoj pasa po ovim tipovima nikad se nije sprovodio. I o
kakvim izvornim psima moze da ide rec, kada su samo iz Moskve i
Moskovske oblasti u poslednjih 20-30 godina bezbroj stenadi i odraslih
pasa kulturnog uzgoja bio izvezen na Kavkaz, gde su i oni vec doprineli
stvaranju "novih tipova".
I ne treba odmah svrstavati vidjenog psa na izlozbi ( krupnog,
dobro odlakanog i sa dobrom glavom ) u "gruzijski tip", a kratkodlakog,
viseg na nogama, uskog u prsima - u "stepski". Ovde treba govoriti o
uspesnoj selekciji ili o cistoj sreci u prvom slucaju i o promasaju u
drugom.
Ali bez obzira na to, sto danas rasa "kavkaski ovcar" ima status
"kulturne rase", tj. njenim uzgojem se bave odgajivaci i klubovi, ona
ipak sa lakocom moze da bude svrstana u "prelazne" forme (izmedju
izvornih pasa sa Kavkaza i kulturnih rasa, koji je covek stvorio). Ipak
i dan danas za priplod se uzimaju i zivotinje bez pedigrea, a samo sa
potvrdom, izdatom od strane administrativnih organa nekog sela ili
oblasti. Za prelazne forme karakteristicno je neujednacenost strukture
rase: jedan njen deo se odrzava selekcijom, a drugi jos uvek se nalazi
u izvornom stanju. Kulturne rase opstaju iskljucivo zahvaljujuci radu
coveka i degradiraju se, ako taj selektivan rad prestaje. Uzgoj tih
rasa je baziran na unapred planiranoj selekciji, karakterna je i
fenotipska slicnost "proizvoda". Izvorni psi su se formirali spontano,
uglavnom prirodnom i takozvanom "narodnom" selekcijom, cesto je bio
zastupljen vrlo tesan inbriding (incest). Oni nisu toliko zavisni od
coveka kao psi kulturnih rasa, nego su samo orijentisani na njega, kod
njih je vrlo izrazen polni demorfizam (razlika izmedju muzjaka i
zenke).
Predstavnici ove rase u Rusiji i danas dosta se medjusobno
razlikuju, genetska naslednost pojedinih osobina nije jos sasvim
stabilna. Zbog toga treba zesce sprovoditi takve selektivne metode, kao
odstranjivanje od repordukcije nezadovoljavajucih primeraka, zesca
kontrola kvaliteta legala i sl. Pre svega je neophodno stvoriti
"jezgro" rase, odnosno pse koji su stvarno dostojni i odgovaraju
zahtevima standarda, pozeljnim radnim osobinama i temperamentom, imaju
u sebi krv poznatih i proverenih priplodnjaka. Takodje treba
iskljucivati iz uzgoja pse, koji su liseni borbenih i radnih osobina,
nesposobnih za cuvanje imovine i vlasnika, plasljivih i suvise
flegmaticnih ili neuroticnih.
Na vrh Go down
Gost
Gost




Kavkaski ovcar Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Kavkaski ovcar   Kavkaski ovcar Icon_minitime1Sat Apr 19, 2008 11:11 pm

TRENUTNO STANJE RASE "KAVKASKI OVCAR"
U RUSIJI



Pocetkom 30-tih godina kavkaski ovcari su poceli da se gaje u
Rusiji u uslovima odgajivacnica. To su bile uglavnom vojne ustanove ili
odgajivacnice krupnih drzavnih objekata poput zavoda i fabrika, gde su
se ti psi sluzili za cuvanje imovine i teritorije. Treba reci, da od
30-tih godina do danas, kao prvo, znatno se povecao broj ovih pasa, i
drugo, formirali su osnovni centri uzgoja. To su gradovi - Ivanovo,
Moskva, Sankt-Peterburg, Perm, Ekaterinburg, Novosibirsk, Tambov,
Orenburg, Magnitogorsk, Celjabinsk, Donjeck, Lugansk i dr. Kad bi se
sprovodila analiza porekla danasnjih pasa, to bi se moglo reci, da
prakticno sve zivotinje imaju svoje genetske korene u tim centrima
uzgoja. Trenutno se raspolaze dosta velikim brojem zenki odlicnog
kvaliteta, ali se to ne bi moglo reci o rasi u celini. Razlog je u
tome, sto se u poslednje vreme pojavilo dosta razlicitih klubova koji
se bave uzgojem ove rase. To ima i dobru i losu stranu - daje mogucnost
mladim odgajivacima i vodjama uzgoja da se prikljuce selektivnom radu,
a s druge strane, doslo je do uzgoja pasa bez ozbiljnog sistema i
kontrole, sto je imalo veoma negativne posledice. Parili su se psi,
koji su, u stvari, spadali u priplodni skart a isto takav bio je
priplod. Postalo je nemoguce sprovoditi uporedjenje pasa na izlozbama
zbog malog broja prijavljenih pasa u manjim klubovima i gradovima.
Pojavili su se i hibridni primerci (mesanci) zbog lakoce dobijanja
pedigrea u pojedinim klubovima. Sve je to dovelo do pada kvaliteta
pasa, pojavljivanja genetski nasledjivanih mana kao sto su poremecaji
zubnog sistema i aparata kretanja, velike razlike u visini pasa, pojave
skracenih i iskrivljenih repova, plavih ociju. Kvalitet pasa u
razlicitim klubovima znatno varira. Osim toga, aktuelan je i problem
kvalitetnih priplodnjaka (muzjaka), koji se cak i u krupnim centrima
uzgoja mogu da se izbroje na prste jedne ruke.


Odgoj kavkasca (ishrana, vakcine, setnje)

Specificnost odgoja stenadi i pasa rase kavkaski ovcar



U periodu od 1. do 5. meseci starosti je najbolje vreme za
preuzimanje steneta i navikavanje ga na coveka i spoljnu sredinu. Ono
postaje jako privrzeno vlasniku, njegovoj porodici, domu. Posle 5
meseci navikavanje na novog vlasnika dosta teze se odvija i nikad ne
bude potpuno. Isto se odnosi i na mesto boravka. Zato se pas, koji
polovinu prve godine zivota provede pored stada ovaca, jako tesko
navikava na zivot u odgajivacnici ili na zivot u gradskoj zgradi. Psi
koji su pola godine ziveli u odgajivacnici i uzeti na vaspitanje u tom
uzrastu ostaju manje privzeni coveku. Stenad kavkaskog ovcara se gaji i
vaspitava na slican nacin kao i stenad drugih rasa pasa snazno-grubog i
grubog tipa konstitucije, ali postoje neke osobine karakteresticne za
ovu rasu, prouzrokovane spesificnoscu porekla i uzgoja ovih pasa.


Ishrana


Kavkaskom ovcaru je svojstvena visoka efikasnost usvajanja hrane,
zato je obim konzumirane hrane manji u odnosu na jedinicu mase tela
psa, nego kod predstavnika drugih rasa. Mladom organizmu steneta
potrebno je vise hrane u odnosu na sopstvenu tezinu, nego kod odraslih
pasa.
Takva ekonomicnost u usvojanju hrane se objasnjava time, da se
rasa formirala u uslovima ogranicenih resursa hrane, i osim toga,
kavkasci, kao i svi krupni mesozderi, poseduju jako izrazen refleks
ekonomisanja snage i njihova energetska potrosnja je veoma mala.
U svojoj postojbini kavkaski ovcari su se hranili uglavnom
sirovim belancevinama: otpadom od klanja ovaca, mrtvorodjenima i
uginulim jagancima, ostacima covekove ishrane, a lovili su i sitne
glodare i sl.
Organizam ovih "cuvara stada" u procesu selekcije se prilagodio
na visokoefikasno usvajanje hrane, narocito sa visokim sadrzajem
belancevina. Psi gube osobinu da proizvode enzime za varenje mleka onda
kad prestanu da ga redovno konzumiraju (u prirodnim uslovima - sa oko
tri meseca). Zato je kod odraslih pasa cesta pojava proliva kao
reakcija na hranjenje mlecnim proizvodima. Kavkaski ovcari mogu da
sacuvaju sposobnost dobrog varenja mleka tokom celog zivota, ako se
mleko redovno dodaje ishrani.
Odraslog kavkasca je dovoljno hraniti jednom dnevno jednolicnim
ali kvalitetnim obrokom - psi ove rase dosta su konzervativni u pogledu
hrane.
Mnoge vlasnike kavkazaca brine, kad njihovi naizgled zdravi
ljubimci odbijaju da jedu. Ne treba se brinuti zbog toga, menjati
hranu, davati poslastice ili hraniti na silu. U prirodnim uslovima
zdravi psi mogu dosta dugo da opstanu bez hrane i bez stetnih
posledica. Verovatno je takvo "gladovanje" neophodno za njihove
normalne zivotne aktivnosti.
Navikavati kavkaske ovcare na raznovrsnu ishranu neophodno je od malih nogu.

Hrana steneta mora da bude kvalitetna i da sadrzi sve neophodne
sastojke: belancevine, ugljene hidrate, masti, vitamine, makro- i
mikroelemente.
Obroci steneta kod novog vlasnika u pocetku ne smeju puno da se
razlikuju od obroka koji je ono dobijalo kod odgajivaca. Treba
spomenuti, da s obzirom na poreklo, stenad kavkasaca je neprobirljiva.
Organizam steneta se prilagodjava onoj ishrani, koju dobija i
"obucava se" da proizvodi tu kolicinu enzima, koja je neophodna za
varenje do potpunog usvajanja hrane. Zato je toliko bitno da u periodu
"obucavanja organizma", a to je period od 1. do 3. meseca, stene
navikne na raznovrsnu hranu i da se formira pravilan stil ishrane.
Ne treba zaboravljati da su psi po svojoj prirodi mesozderi i da
je osnova njihove ishrane - zivo meso. U prirodnim uslovima, njima
neophodne biljne komponente u ishrani dobijaju jeduci polusvarene
ostake hrane iz degistivnog trakta svojih zrtava biljojeda. U uslovima
kulturnog uzgoja normalni obrok mora da sadrzi u osnovi grube vrste
mesa, iznutrice, produkte zivotinjskog porekla i kao dopunu - kuvane
zitarice i zivo i kuvano povrce.
Visokokaloricne belancevine pomazu asimilaciju kalcijuma sto je
veoma bitno za mladi organizam i za pravilno formiranje kostura takvog
krupnog i mocnog psa, kakav je kavkazac. Belancevine u racionu moraju
da iznose 28-35 odsto, masti oko 20 odsto. Hrana biljnog porekla iznosi
oko 50 odsto obroka odraslog psa i oko 30 odsto u obrocima steneta.
Korisno je uvoditi u ishranu steneta beli sir, jaja, morsku ribu,
malo povrca. Ali treba imati u vidu da belancivine sira ne sadrze za
organizam neophodne aminokiseline, koje poseduje meso, a preterano
uzimanje jaja moze da prouzrokuje alergijske reakcije i smanjenje
kvaliteta dlake. Kase za stenad i odrasle pse moraju da budu dobro
skuvane, inace ne mogu da
budu svarene i /usvojene/ od strane organizma psa.

Stenci kavkaskog ovcara rastu vrlo brzo i zato su za normalno
formiranje i razvoj organizma neophodni dobro izbalansirani obroci
bogati mineralnim dodacima. Prirodni izvori tih elemenata su: hrskavica
i sundjerasto tkivo kosti, mlevena sa kostima riba. Vrlo korisna moze
da bude masna sitna morska riba - ona sadrzi i riblje ulje i mineralne
dodatke. Takvu ribu treba samleti u masini za meso ili sitno iseci, a
stencima posle 3 meseca starosti davati celu.
Preporucljivo je, takodje davati specijalne vitaminsko-mineralne
dodatke ishrani u vidu tableta, praskova itd. Trenutno se u prodaji
nalazi veliki broj tih preparata, ali treba voditi racuna o sledecem:
ako na etiketi nije naveden sastav preparata u % ili gramima, to znaci
da proizvodjac ne odgovara za stabilnost njegovog sastava i verovatno
je taj preparat mesavina otpada prehrambene proizvodnje (kostano brasno
i slicno). Ako informacija o sastavu postoji, onda odnos kalcijuma (Ca)
i fosfora (P) mora da bude 2 ili 1,5 : 1, t.j. Ca mora da bude 2 -1,5
puta vise nego P. Mora da bude prisutan i vitamin D2, bez kojeg Ca ne
moze da bude usvojen. Pozeljno je da u uputstvu pise, da je taj
proizvod namenjen stencima krupnih rasa.
Za ishranu moze da se koristi i suva hrana, koja sadrzi visoki
procenat belancevina i odgovara potrebama stenaca krupnih rasa, takvih
proizvodjaca kao " Royal Canin", "Eukanuba", "Purina" i nekih drugih.
Ali bez obzira na to, stencima i odraslim psima potrebno je i zivo
meso. Ne treba davati meso i suvu hranu zajedno, bolje je podeliti
obroke.
Bolje je od detinjstva nauciti psa na razlicite vrste hrane, tako ce biti

manje problema na putovanjima, izlozbama i sl.


Primerni obrok odraslog psa rase kavkaski ovcar (tezine oko 50 kg)


Govedina ili zamena - najmanje 600 gr

zitarice (suve) - 150-200 gr

Mleko - 0,3-0,5 l

Jaja - 1-2 kom. nedeljno

Povrce - 300 gr

Masti - 65-70 gr

Voda - po potrebi


Kad planiramo obroke mozemo da koristimo sledecu skalu zamenljivosti

jednih namirnica drugim:


1 kg govedjeg mesa = 0,75 kg srca = 1,5 kg pluca (bele dzigerice) =
1,5 kg iznutrica = 2 kg creva = 0,5 kg mesno-kostanog ili ribljeg
brasna = 0,75 kg suve ribe = 1,5 l mleka = 0,75 kg masnog sira ili 1,5
nemasnog sira. Zamena za 1 kg zitarica (u Rusiji se koriste ovsene
pahuljice, heljda,
prekrupa od prosa, pirinac, prekrupa od jecma, gersla) = 1,5 kg tosta

(pecenog hleba) = 1 kg razanog tosta.


Obim obroka zavici od konzistencije hrane. Kod hranenja "tecnim"
obrocima sa sadrzajem vode oko 70-75 odsto, odraslom psu treba davati
3,5-4,5 dcl/kg, a kod hranenja suvim obrocima, sa sadrzajem vode oko
8-10 odsto daje se oko 1-1,5 l na 1 kg zive mase . U proseku odraslom
kavkaskom ovcaru tezine oko 50 kg treba dnevno davati oko 2-2,5 l
"vlaznog" obroka.

Kavkaski ovcar Album_pic


Stenci kavkaskog ovcara uz pogresnu ishranu brzo obolevaju od rahitisa:

nastaju zadebljanja na zglobovima dosaplja, formira se izvrnut stav
prednih nogu, podlaktica se iskrivljuje u obliku slova "O" , kod zadnih
nogu se formira "X" stav, nastaju zadebljanja na zonama rasta na
rebrima, ponekad se iskrivljuju i kosti lobanje - ocni lukovi postaju
izrazeniji, moguca je i deformacija grudnog kosa. Kod pojavljivanja
prvih znakova rahitisa neophodno je kontaktirati veterinara, zato sto
se zapusten rahitis jako tesko leci i moze da ostavi posledice za ceo
zivot.

Kod pogresne ishrane i losih uslova drzanja, kavkaski ovcari su
podlozni bolestima i poremecajima metabolizma, nasledne
prouzrokovanosti koja, za malim izuzecima, nije razjasnjena. Najcesce
se takvi poremecaji pojavljuju u obliku pomeranja rokova linjanja,
ekcema, cirova na sapama i sl., mada ekcemi i cirevi mogu da budu
prouzrokovani i ektoparazitima. U svim slucajevima neophodno je
pokazati psa veterinaru.
Na vrh Go down
Gost
Gost




Kavkaski ovcar Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Kavkaski ovcar   Kavkaski ovcar Icon_minitime1Sat Apr 19, 2008 11:11 pm

Bolesti i vakcine


Autohtone rase pasa Rusije su se formirale u regionima sa toplom
klimom i u uslovima povecanog suncevog zracenja, u izolaciji od drugih
populacija pasa. U tim uslovima njih nisu ugrozavale epizootije
virusnih obolenja i njihova rezistencija ka virusima je niza nego kod
kulturnih rasa pasa. Danas stenci, a i odrasli psi cesto pate od
stenecaka, parvoviroze i drugih virusnih infekcija. Bolest obicno ima
akutnu formu. Tesko stanje se pojavljuje vec u prvim danima oboljenja i
brzo nastaju komplikacije na nervnom sistemu u vidu pareza i paraliza
ili trajnih "tikova" na pojedinim delovima tela.

Boriti se sa virusnima infekcijama kod kavkasaca vrlo je tesko, i
zato veliki znacaj ima pravilna vakcinacija. Za razliku od vecine rasa
pasa, kojima je dovoljna vakcinacija uz naknadnu revakcinaciju, stenetu
kavkaskog ovcara su neophodne tri vakcinacije: prva vakcina se daje sa
7-8 nedelja starosti (obicno je to "Puppy" vakcina), zatim posle 4
nedelje se daje druga vakcina, a kad stene napuni 3,5-4 meseca sprovodi
se buster-vakcinacija. Proverite, da li je vakcina pravilno cuvana (+2
- +8 Celzijsovih stepeni) i da li je istekao rok trajanja. Samo ce tako
vase stene biti zasticeno od virusnih infekcija.

Pre vakcinacije neophodno je sprovesti dehelmintizaciju u 2-3
navrata, da ne bi doslo do razvoja polno zrelih forma glista iz jaja,
na koji antihelmintici ne uticu.Pre vakcinacije stene ne treba izlagati
direktnom i inderektnom kontaktu sa drugim psima. Inkubacija opasnih
virusnih obolenja se odlikuje odsustvom klinickih znakova i pas
naizgled deluje zdravo. Vakcinacija u vreme inkubacije dovodi do pojave
klinickih simptoma i dovodi do tezeg toka bolesti. U svakom slucaju,
ako se pas ipak razboleo, odmah potrazite pomoc veterinara jer je vreme
intervenisanja od presudnog znacaja.

Zbog kasnijeg formiranja i fizioloskog razvoja opasnost od obolevanja se snizava nesto sporije, nego kod pasa kulturnih rasa.


Setnja sa kavkascem


Stene kavkaskog ovcara ne treba prisiljavati da mnogo trci. Ali ne
sme ni da se ogranicava njegova sloboda kretanja. Kako smo spomenuli
ranije, ova rasa poseduje karakteran i jako izrazen instinkt ekonomije
snage. Stene je sposobno da samo sebi dozira njemu neophodno fizicko
opterecenje. Ako se u toku setnje stene umorilo i odlucilo da malo
odmori, ne treba ga u tome sprecavati.

Sa 2-4 meseca starosti stene kavkaskog ovcara je vec u mogucnosti
da seta 1,5-2 km dnevno, a od 4 do 5 meseci - do 2-3 km. Njegove
mogucnosti su dosta vece, i ono vec moze i da pliva po 25-30 metara i
da preskace male prepreke (ali ne vece od nivoa grudi steneta). Od 6
meseci setnje mogu da budu dugacke i po 10 km. Moze da se uvede i
trcanje za biciklom, ali odstojanje ne sme da bude vece od 0,5 - 1 km,
a stene mora da trci bez naprezanja blagim kasom.

Opterecenje u toku rasta i razvoja treba povecavati postepeno,
nikako ne treba "od ponedeljka" zapocinjati aktivan trening. Suvisno
fizicko opterecenje kod steneta moze da izazove istezanje tetiva i
nepravilno formiranje aparata kretanja, sto je takodje moguce kod tovne
kondicije i pregojenosti steneta. Slabost tetiva moze da bude i
genetskog porekla , i ako postoji verovatnoca takve naslednosti,
stenetu je potrebna posebna paznja.

Sa 4-5 meseci treba zapoceti osnovnu dresuru : stene mora da nauci
komande "pored", "dodji", "sedi", "lezi", "stani","mesto", "fuj".

Stene vec sa 2-3 meseca treba da se navikne na povodac i ogrlicu,
a treba ga navikavati i na korpu za njusku. Pas takodje mora da zna da
pokaze zube - to ce vam trebati na izlozbi. Ako stene voli da se igra
sa loptom ili drugim predmetima, naucite ga da vam donosi baceni
predmet (naredba "aport"), mada kod ove rase instinkt aportiranja nije
razvijen.

Vezbajte sa vasim kavkascem svaki dan pocevsi od 5 pa do 15-20 minuta u toku setnji.

Sportski i izlozbeni trening mladog psa moze da se zapocne tek
nakon potpunog formiranja aparata kretanja i potpunog prestanka rasta
psa, t.j. posle 12 meseci starosti. Principi postepenog povecanja
tezine treninga moraju strogo da se postuju. Kavkasci se kasno
formiraju i kod nepostovanja ovog principa moguca je deformacije
aparata kretanja i u kasnijem dobu.


-----------------


Vaspitanje i dresura


Vaspitanje kavkaskog ovcara


Kako pokazuje iskustvo, ne moze svaki covek, cak i ako prethodno je
bio vlasnik psa neke druge rase, da podnese izazov i da bude gazda
kavkazcu. Uz to je jednako nepozeljna situacija kad pas postaje gazda
nad covekom i kad covek "slomi" kavkazca i taj izgubi osobine
karakteristicne za rasu. Idealan vlasnik kavkaskog ovcara mora da bude
stalozen, uporan, strpljiv, razuman i taktican - koji voli i postuje
svog psa.

Kod vaspitavanja kavkazkog ovcara osnovni zadatak je formiranje
kod steneta poverenja prema svom vlasniku. Ostvariti dobar kontakt a
posle i poslusnost psa bez poverenja je nemoguce. Bilo bi dobro ako
uspete da postanete za stene vaspitac, hranilac, prijatelj u igrama i
vodja, kome ce stene donositi svoj "plen". Iskustvo je pokazalo, da je
daleko od toga da je vecina vlasnika uspelo u tome. Doduse, treba
spomenuti da se u ovoj rasi se srecu psi, koji su prosto nesposobni da
mirno zive pored coveka, pogotovu u organicenom prastranstvu stana (sto
je cest slucaj u Rusiji) ili malog dvorista.


Ali cesto je da problematicnim postaju i ti psi, koji u pocetku
nisu imali za to nikakvih preduslova. Kako izgraditi svoj odnos sa
stenetom da bi se takve situacije izbegli? Zato vase ponasanje mora da
bude etologicno - odnosno, stene mora de razume vase postupke. Za stene
kavkasca veoma je bitno da u ranom detinjstvu, kada jos nije formiran
jezik obracanja izmedju dve vrste - covek i pas, ponasanje vlasnika
bude razumljivo za nega uz pomoc genetski nasledjenih mehanizama
komuniciranja pasa.

Takodje izmedju stenaca ove rase velik je broj jedinki, koji su
agresivno reaguju na nerazumljive i dosadne za nijh postupke coveka.
Mnogim kavkascima vec u detinjstvu nije potrebno mazenje i zelja mnogih
ljudi da pomaze "sladkog medicu" nailazi na odlucan otpor. Jos brze
cete isprovocirati agresiju nerazumljivom ili zestokom kaznom, kad se
stene oseca saterano u cosak. Glavna opasnost takve agresije nije u
traumama, koji pas moze da nanese vlasniku, vec u tome, da ce se
ujedanja izazvane srahom ponavljati u slicnim situacijama i polako ce
preci u naviku. Savladavanje takvog ponasanja po zavrsetku odredjenog
perioda, posebnog za svako stene, postaje jako tezko i boravak sa
takvim psom pod istim krovom postaje prosto opasan.

Izmedju pasa ove rase cesto se srecu pse, koje agresivno reaguju
na svi pokusaji uzimanja njihove hrane ili cak priblizavanja mestu
hranenja. Takve su psi- potencialne grupne lidere, spremne za
beskompromisnu borbu za hranu. Takvo ponasanje kavkasca, koji zivi
pored coveka, je nedopustivo tolerisati da ne bi za to platili skupu
cenu u buducnosti. Od malih nogu za stene ruki gazde moraju da budu
povezane sa hranom. Korisno je hraniti stene iz ruku - davati komadice
mesa ili suvu hranu, pridrzavati posudu iz koje jede stene u rukama.


Od posebnog znacaja je pravilna socializazija mladog kavkackog
ovcara. Bilo bi pogresno gajiti psa u uslovima izolaciji od ljudi i
drigih zivotinja. cim bolje mladi pas poznaje ljude, tim ce se
sigurnije on osecati u njihovom drustvu, bice stalozeniji u mirnoj
situaciji i tim odlucniji i opasniji neprijatelj u konfliktnoj.

Veoma bitno za psihicki razvoj i socializaciju steneta je druzenje
sa drugim psima. Neka vas ne zbunjuje da u detinjstvu stene vrlo lako
zauzima polozaj potcinjenog pred starijim psima. Ovo je samo
projavljivanje elementa normalnog nagona samoodrzanja vrste. Velika je
potreba mladog psa za igrama sa svojom vrstom a i sa vlasnikom. U igri
se slifuju pokreti koji su neobhodni kasnije u realnim situacijama kao
sto su lov, agresija ili odnos izmedju polova. Igra sa covekom jaca
poverenje izmedju psa i coveka, a s druge strane sluzi indikatorom tog
poverenja: pse "sgazene" od strane gazde u igri se osecaju neugodno,
cesto izbegavaju igru. Psi koji su "van kontrole" mogu namerno nanositi
bol, cepati odecu i diktirati svoja pravila. Kod pravilno formiranog
odnosa izmedju vlasnika i psa u kontaktnim igrama pas se uci da se ne
plasi coveka, da dozira snagu stiskanja vilica i stice poneke odlike
svog buduceg posla - cuvara i zastitnika.

Kazniti stene treba kratko ali snazno, uz to bolje to obavljati
rukom, a ne povocem, bicem ili motkom. Za kavkaskog ovcara kazna ce
imati znacaj samo ako je direktno povezana sa vlasnikom, slicno tome
kako kaznjava zenka svoje stence. Kazna moze da bude stiskanje i
trzanje za vrat, obaranje i pritiskanje uz zemlju i sl. Kazna uz pomoc
nekog predmeta ce dovesti do toga da pas ce reagovati na prisutstvo ili
odsudstvo tog predmeta, a ne emocije i postupke vlasnika. Ne vredi
trcati za povocem ili bicem da bi ste kaznili stene - za njega to ce
znaciti da ste napustili teritoriju i pobegli sa mesta bitke. Vas
povratak sa kajsem u ruci pas ce proceniti kao neocekivanu agresiju sa
vase strane i moze poceti da se brani.
Na vrh Go down
Gost
Gost




Kavkaski ovcar Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Kavkaski ovcar   Kavkaski ovcar Icon_minitime1Sat Apr 19, 2008 11:12 pm

Dresura


Osnovna metoda dresure pasa radnih rasa ( u Rusiji kavkaski ovcar
se smatra radnom rasom) je kontrastna metoda. Njena sustina je u
kombiniranju mehanickog i stimulativnog uticanja na psa i primene kako
sredstava prinude tako i isticanja i nadrazaja za hranu. Uz pomoc
mehanickih nadrazaja (pritisak rukom, trzanje povodnika i sl.) teramo
psa da zauzme odgovarajuci polozaj, a hranu (slatkis) koristimo kao
nagradu za ostvarenu naredbu.

Veoma stara je metoda podrazavanja . Ona cesto se koristi kod
obucavanja pastirskih pasa i pasa-cuvara, gde mladi pas moze da korira
ponasanje starijeg i iskusnijeg psa. Ova metoda moze da se koristi kao
pomocna.


Ali treba spomenuti da predstavnike ove rase ni su psi od kojih
mozete ocekivati automatsko ispunjavanje naredbi i pretvaranje u
pokornog roba, bezpogovorno ispunjavajuceg svi zahtevi dresera.
Kavkasci su psi nezavisnog i samostalnog karaktera i automatski rad
koji karakteran za nemackog ovcara nije za njih. U kriticnoj situaciji
kavkazac pre ce samostalno odluciti kako ce da reaguje, nego da ceka
naredbu ili da se ponasa po sablonu.


U Rusiji u klubovima radne kinologije kavkaski ovcare se obucavaju
po kursu opste dresure (OKD), zastitno-karaulnoj (ZKS) i karaulnoj
sluzbi (KS). Dresura ovcaraka azijskog porekla po kursu opste dresure
zahteva od vlasnika velikog strpljenja i stalozenosti. Psi koji su
namenjeni iskljucivo za cuvarski posao ne treba da se dresiraju po
kursu opste dresure, zato sto ona suvuse disciplinuje psa i izaziva
procese kocenja kod njega. Osim toga refleks aportiranja kod njih nije
razvijen, a takve naredbe kao sto su "sedi','lezi", "stani" kad se rade
nejzmenicno i sa vise ponavljanja "zatupljuju" psa.

Inace pravilno odgajano i pripremljeno stene vrlo lako savladava
kurs opste dresure i dresirati ga pravo je zadovoljstvo, ali mehanicke
metode nemaju veliki uspeh u dresuri kavkazaca. Takodje obuku po kursu
poslusnosti treba poceti od malih nogu i zavrsiti do polnog sazrevanja
psa (period od 7-8 meseci). U taj period pas ponovo procenjuje svoj
odnos sa spoljasnim svetom i cesto vrlo brzo iz dobrocudnog i poslusnog
steneta pretvara se u zrelog i ozbiljnog psa, nepoverljivog prema
strancima. Obicno sa 9 meseci pas je vec formiran, dobro razvijen, sa
stabilnim nervnim sistemom i spreman za daljnju ozbiljniju dresuru
(OKD).

Kurs opste dresure (poslusnosti) u Rusiji ukljucuje u sebe sledeci
elementi: naredbe "pored", "sedi", "lezi", "stoj", pustanje u slobodno
stanje (naredba "setaj") i prilazenje psa na poziv "dodji", vracanje
psa na odredjeno mesto (naredba "mesto"), donosenje predmeta -
aportiranje, penjanje po lestvama i po gredi i preskakanje nizih
prepona slobodnim skokom, a visih (do dva metra) u skoku sa puzanjem.
Pas mora da nauci da ne uzima hranu od stranaca i sa zemlje (naredba
"fuj"), da se ne plasi pucnja, da se odaziva lajanjem na naredbu
"glas", da zna da puzi i da pliva, preskace rov sa vodom (cetri
poslednje opcije ni su obavezne).


Obuku po zastitnoj i karaulnoj sluzbi ne treba zapocinjati suvise
rano - minimalni uzrast za dopusk je 18 meseci. Pas mora da bude
dovolno zreo i intelektualno razvijen za samostalno i operativno
reagovanje. Neobhodan uslov je i cvrst kontakt izmedju vlasnika i psa
Specdresura po kursu ZKS ukljucuje u sebe izbor stvari vlasnika i
pomocnika uz pomoc cula mirisa (naredba "mirisi") i donosenje stvari
dreseru (vlasniku), cuvanje stvari (naredba "cuvaj") i odbijanje
predlozene hrane, "zadrzavanje neprijatelja" - olajavanje, napad i
hvatanje i zastita vlasnika, takodje odnos prema pucnju.


Kod karaulne sluzbe pas koji cuva objekat se nalazi na lancu, bloku
ili u slobodnom stanju na zagradjenoj teritoriji. U svim slucajevima
pas radi samostalno, atakuje neprijatelja, lavezem dize uzbunu i doziva
cuvara. Razlikuju strazarenje pomocu razapete zice ("blok-post") i
slobodno strazarenje. Na ispitu u Rusiji se proverava prvo uz aktivnost
olajavanja, napad i hvatanje neprijatelja, odnos prema predlozenoj
hrani i odnos prema pucnju. Posedovanje diplome po OKD nije obavezno,
ali tada se proveravaju takvi navici kao kretanje psa pored dresera,
odnos prema povocu i korpi za njusku, prilazenje psa dreseru iz
slobodnog stanja ili sa obelezenog "mesta" i naredba "fuj" - prekid
nezeljenih dejstvija. Ova sluzba je neobhodni minimum za kavkazkog
ovcara. Minimalni uzrat psa za dopusk ka ovoj vrsti dresure je 18
meseci.


U stepskim i planinskim predelima u seoskim podrucjama osnovnim
zadatkom azijskih ovcaraka ostaje cuvanje, pratnja i napasanje stada. U
njenoj osnovi stoji pastirski instinkt - urodjena teznja pozurivati
zaostale zivotinje i gnati celo stado u odredjenom pravcu.

Kavkazac nece da trci kao border-koli ili avstralijski kelpi, ali
ipak poseduje pastirski instinkt. Ako je pas buduci "pastir", to on
mora pre svega da odraste pored stada. Pas-pastir mora da ume da obavi
okupljanje i "uplotnavanje" stada, cuvanje ispasaja ili ogradjenog
prostora za stado, patruliranje i poravnanje fronta stada, vracanje
zaostalih i izgubljenjih zivotinja u stado. Pas moze da se nauci da
okrece stado u levu ili desnu stranu, oslobodjenju prolaza ili puta za
prolaz automobila. U mestima gde ima zveri-grabljivica psa obucavaju
cuvanju stada od njih. Istrazivanja sprovedena ruskima naucnicima
pokazali su da autohtone rase pasa azijskog porekla vise su namenjene
za cuvanje stada, nego za pastirski posao. Mada postojali psi, koji su
pasli i po 5 000 ovaca bez pomoci cobanina, sami birali ispasaj i ni su
dozvoljavali da bilo ko pridje stadu.


Pravilno dresirani kavkaski ovcar ocuvava svoje znanje tokom celog
zivota. Nema potrebe da stalno "obnavljate gradivo" , jer karakteran
problem kod pasa ove rase je u tome da pas sam odlucuje kada i gde ce
on primenjivati steknuto znanje.


Nedavno je uveden u Rusiji i spesialni test na specijalkama i
izlozbama (ili jednom u 4 meseca), bez kojeg pas ne moze da bude pusten
u uzgoj. Negov cilj je u tome da se iz uzgoja iskljuce psi sa
patoloskima peremecajima psihi, plasljive ili preterano agresivne.
Testiraju se psi koji su napunili 12 meseci i poseduju tetovazu. Ocene
su - pozitivna (T1 i T2) ili negativna (-). Ocenjuje se socialna
adaptiranost, odnos prema pucnju i instinkt zastite vlasnika.


Problemi pasa velikih rasa


Veoma velike rase pasa, koje mozemo da definisemo kao "jedinke,
cije su dimenzije znatno veci od dimenzija ostalih pasa" i cija tezina
iznosi od 45. kg do 100. kg i vise. U pojedinim zemljama takve rase
iznose 10 odsto od svih pasa, unesenih u rodovne knjige.

Zbog velike visine i tezine takvi psi imaju specifican nacin
zivota i njihovi vlasnici pripadaju posebnom i retkom soju ljudi.
Naime, takvi psi tezko podnose zivot u zatvorenim prostorijama i
vlasnika, koji vodi statican nacin zivota. Troskovi lecenja i
odrzavanja takvog psa uobicajno proporcionalni njegovoj velicini i
dosta su skuplji za jednu dogu ili bernardinca u poredjenju sa
lecenjem, recimo, jorksirskog terjera. Znaci, osnovni zadatok vlasnika
takvog psa - preventiva oboljenja.
Na vrh Go down
Gost
Gost




Kavkaski ovcar Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Kavkaski ovcar   Kavkaski ovcar Icon_minitime1Sat Apr 19, 2008 11:12 pm

Energetske potrebe


Osnovne energetske potrebe velikih pasa su 40-50 kkal na jedan kg
mase dnevno. Kolicina hrane, koju pas konzumira u toku jednog dana
varira izmedju 1. do 2. kg, zavisno od rase, uzrasta i nacina ishrane.
Realne energetske potrebe takodje su u zavisnosti od rasne pripadnosti
i dostizu 80 do 180 odsto od srednjih teoretskih potreba (ili 132
kkal/kg). Iz toga sledi, da su veliki psi jedu velike kolicine hrane,
tako da o sastavu hrane i izbalansiranosti njenih sastojaka mora se
strogo voditi racuna. Vrlo cesto vlasnici ovih pasa koriste kombinovani
nacin ishrane, t.j. ukljucuju u obrok kako industrijske granule tako i
"domacu kuhinju", sto objasnjavaju ekonomskim uslovima.

Kod velikih pasa uobicajne su prolive i ceste defekacije. Razlog
je u tome da duzina i masa degestivnog trakta kod ovih pasa relativno
mala u odnosu na pse drugih rasa (tri odsto njihove tezine u poredjenju
sa sedam odsto kod manjih pasa). Takodje za njih je karakteristican
dosta brzi "stomacni tranzit" hrane. Pored vec navedenih osobina
zivotni vek ovih pasa je dosta manji i znatno je veca predispozicija
prema nekim oboljenjima (prosirenje i zavala zeludca, osteo-artikularne
peremecaji i sl.).

Rezultate istrazivanja na Univerzitetu Purdue u SAD, u kojim je
ucestvovalo 42 076 pasa pet vecih rasa (doga, bernardinac, rotvailer,
njufaundlend i bernski planinski pas), cije su vlasnici potrazili
veterinarsku pomoc, potvrdile su te njihove osobine. Ukupno 4 753
pacijenata, ili 11 odsto od svih prijavljenih pasa patili su od
osteo-artikularnih peremecaja (73 odsto), sindroma proserenja i zavale
zeludca (14 odsto) i od srcanih obolenja (13 odsto).


Posirenje i zavala zeludca


Kako su pokazala ova istrazivanja, sindrom prosirenja i zavale
zeludca iznosi 1,53 odsto od svih obolenja, koja su bila diagnostirana
kod veoma velikih pasa razlicitog uzrasta. Najcesce obolevaju psi u
periodu od sedam do deset godina. Od svih obolelih pasa 73 odsto su
bili nemacke doge.

Za ovaj sindrom karakteristicno je stagniranje "stomacnog
tranzita". Posledice toga (peremecaji krvotoka i disanja) vrlo brzo
mogu da izazovu sok, koji moze da prouzrokuje uginuce zivotinje. Zato
pomoc mora da bude pruzena sto pre moguce.

Ovaj sindrom je karakteristican za odrasle pse krupnih i veoma
krupnih rasa. Mogucnost oboljenja se povecava sa godinama i varira od
dva do deset odsto. Razlog ovog oboljenja do kraja nije poznat, ali
postoje dva uzroka, koji mogu da izazovu pojavu ovog sindroma. To su
obim grudnog kosa i konzumiranje velike kolicine hrane. Zato
epidemiolosko istrazivanje pokazalo negativnu korelaciju izmedju obima
sastojaka ishrane i pojavom sindroma zavale i prosirenja zeludca kod
velikih rasa pasa.

Verovatno na pojavlivanje ovog oboljenja utice i veliki obim
vazduha u zeludcu kod ovih pasa. Mnogobrojna istrazivanja su pokazala
sto vazduh stize u zeludac u toku konzumiranja obroka, a ne stvara se u
toku fermentaciji hrane. Znaci, treba spreciti halapljivo unosenje
hrane da bi smanjili mogucnost gutanja vazduha. Neki od istrazivaca
preporucuju podizanje cinija na odredjenu visinu ili ubacivanje u
ciniju nekoliko predmeta (naprimer, teniskih lopti), kako bi smanili
brzinu unosenja hrane. Korisno bi bilo podeliti dnevni obrok na vise
porcija ili navlaziti hranu zbog stimulaciji rada zeludca. Takodje ni
su preporucljivi bilo kakve aktivnosti ili vezbe pred hranjenje ili
neposredno posle hranjenja. Treba izbegavati hraniti psa kasno uvece
ili pred odlazak vlasnika od kuci. I na kraju napomena vlasnicima - na
vreme zapazene prve simptome dozvoljavaju brzo i efikasno sprovodjenje
hirurskog zahvata, koji moze da spasi zivot psu.


Osteo-artikularna obolenja


Po podacima istog americkog istrazivanja, u osam odsto slucajeva
predstavnici pasa velikih rasa stradaju osteo-artikularnim peremecajima
(artropatije, displazije i sl.). U vise od 61 odsto slucajeva u pitanju
su bili rotvajlere, od njih vecina (8 od 10) do 4 godine starosti.
Preovladjivanje ove vrste obolenja kod velikih rasa postaje razumljivo
ako se uzme u obzir njihova tezina i opterecenje kostiju, ligamenata i
zglobova ovih zivotinja. Bez obzira na to, sto proces rasta je genetski
izprogramiran, nacin ishrane i trening mogu da peremete taj razvojni
proces. Neophodno je ogranicavati unosenje energosnabdevajucih
elemenata, jer ako njihova kolicina u ishrani prevalira, moze da dodje
do brzeg i neproporcionalnog porasta zivotinje. Zato treba strogo
kontrolisati tezinu psa. Autor predlaze merenje psa jednom nedeljno uz
pomoc vagi.

Ovakva oboljenja relativno su cesta kod pasa velikih rasa i za
odredjeno vreme mogu da dovedu do neophodnosti hirurske intervencije, a
zatim, naravno, i postoperacijone nege. Takvi troskovi mogu da budu
preveliki za vlasnika psa. Zato je neophodno posvetiti vecu paznju
preventivi ovih oboljenja.


Tumori


Mnogobrojna epidemoloska istrazivanja potvrdjuju relativno cestu
pojavu tumora kod pasa veoma velikih rasa. Kao primer navedemo
osteosarkomu - najcescu vrstu tumora kod pasa: ako za jedinicu uzmemo
rizik oboljenja psa tezine ispod 10.kg, to kod psa tezine 20-35.kg taj
rizik sastavlja osam, a kod najvecih pasa-giganata (dzinova) rizik se
povecava 60 puta.

Troskovi lecenja tumora, bilo medikamentozne, bilo hirurske, u
glavnom proporcionalni velicini psa. Vrlo cesto vlasnici se odlucuju da
odustanu od lecenja, jer shvataju, da ne mogu znatno da povecaju
zivotni vek svog ljubimca.


Kardiomiopatije


Poznato, da kod pasa velikih rasa cesce se srecu kardio-vaskularna
oboljenja nego kod manjih pasa. Rizik uginuca od kardio-vaskularnih
oboljenja za 3,7 puta je veci kod krupnijih pasa od cetri do sedam
godina starosti, nego kod bilo kojih drugih pasa. Istrazivanja
Univerziteta Purdue su potvrdila ove podatke. Kod 1,8 odsto jedinki
krupnijih rasa, koji su dosli na pregled, bili su diagnostirane smetnje
nije urodjenog karaktera. Najcesce su obolevaju nemacke doge i
njufaundlenderi (2,7 odsto), zatim bernardinci (1,1) i rotvajleri
(0,6).

Dilataciona kardiomiopatija (DKM) - sindrom zastupljeniji kod pasa
vecih rasa. Verovatno, u etiologiji i patogenezi ovog oboljenja,
lecenje kojeg je simptomatsko, vazne su uslovi ishrane i uzroci
genetskog porekla.

preuzeto sa www.ruskiizvor.com
Vl. Polina Simic
Na vrh Go down
Gost
Gost




Kavkaski ovcar Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Kavkaski ovcar   Kavkaski ovcar Icon_minitime1Sat Apr 19, 2008 11:14 pm

Moj stric ima ovu pasminu i ja sam ocarana tom rasom.

Kavkaski ovcar Bezuhov2
Kavkaski ovcar Urga
Kavkaski ovcar Urga5
Na vrh Go down
Ruski Izvor




Broj komentara : 9
Registration date : 2008-04-21

Kavkaski ovcar Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Kavkaski ovcar   Kavkaski ovcar Icon_minitime1Mon Apr 21, 2008 11:28 pm

Citat :
Moj stric ima ovu pasminu i ja sam ocarana tom rasom.

Draga Visnja, ako vec kradete po internetu tekstove - navedite bar izvor gde ste to ukrali, ako ne navodite osobu koja je ulozila trud oko pisanja i prevodjenja ovih clanaka. Maznuli ste skoro celokupan sadrzaj mog sajta i to - bez mog znajna, bez moje dozvole i tako dalje i time ste narusili zakon o autorskim pravima. Nadam se da znate da mozete biti i tuzeni zbog toga?

Zasto niste angazovali svog strica da vam malo pomogne oko sredjivanja ovog topica? Moram vam reci da niste izabrali bas pravi nacin za azuriranje vaseg internet resursa. I nije mi jasno svrha postajanja takvih resursa i motivi ljudi koji nemaju sta drugiima da kazu pa pokusavaju preko tudjih ledja sebi da steknu neki renome u kinologiji...

Lep pozdrav, Polina Simic, vlasnik sajta
www.ruskiizvor.com

P.S.Ako moja poruka bude izbrisana - postavicu nju po svim kinoloskim forumima ovog govornog podrucja.
Na vrh Go down
Goxy




Broj komentara : 24
Registration date : 2009-06-20

Kavkaski ovcar Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Kavkaski ovcar   Kavkaski ovcar Icon_minitime1Thu Nov 12, 2009 10:35 am

Pozdrav,
[url=http://www.lapetition.be/en-ligne/otectomie-5389.html]http://www.lapetition.be/en-ligne/otectomie-5389.html[/url]
na ovom linku se nalazi peticija koju su pokrenuli uzgajivači iz Francuske - cilj je prikupiti milion potpisa da bi peticija mogla biti predocena Evropskom Parlamentu - trazi se da se iz zakona o zastiti zivotinja izuzme deo koji zabranjuje kupiranje usiju i repa kod pasa. Zagovornici kupiranja mogu svojim potpisom podržati ovo nastojanje ( klikom na -Signer la petition )

Nadam se da cete podrzati, pa ako uspije SUPER!
Na vrh Go down
Sponsored content





Kavkaski ovcar Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Kavkaski ovcar   Kavkaski ovcar Icon_minitime1

Na vrh Go down
 
Kavkaski ovcar
Na vrh 
Stranica 1/1
 Similar topics
-
» Knjiga KAVKASKI OVCAR
» Srednjeazijski ovcar
» Nemacki ovcar i malinoi

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
DogMania :: Pasmine/Rase :: FCI Grupa 2-
Idi na: